Bogati vodom - a uvozimo je više nego što izvozimo

BiH je na prvom mjestu u regiji, a sedma u Evropi po kvalitetu i kvantitetu pitke vode. U tom domenu od Njemačke je, primjera radi, bogatija čak sedam puta. Paradoks je da je u 2020. godini napravljen deficit uvoza vode od 103 miliona 179 hiljada maraka. I to nije sve. Negativne statistike prate i prehrambenu industriju.

Više od 3 milijarde maraka potrošeno je na uvoz proizvoda agro i prehrambene industrije u protekloj godini. Uvoz je manji za 5% u odnosu na 2019. godinu, ali i dalje su to negativne statistike kažu u VTK BiH.

“Najviše uvozimo sir i druge mliječne prerađevine tako po jednom kilogramu uvezenog sira mi u prosjeku platimo od 5 do 6 konvertibilnih maraka što vidimo u startu da je jedna nepovoljna vanjskotrgovinska razmjena”, navodi Amila Šehić, stručna saradnica za makroekonomiju u VTK BiH.

Za to vrijeme u jednoj bh. farmi proizvodi se do 150 hiljada litara mlijeka i do 150 tona mesa, koje se plasira na domaće tržište. Upravo na tom tržištu, umjesto da je broj jedan prilikom kupovine bude domaći, bh. građani se uglavnom okreću stranim proizvodima. Nisu krivi građani, već ekonomska situacija i monopolistička strategija tržnih lanaca, kaže poljoprivrednik Muris Mujanović: “BiH pokazuje svu nemoć i odsustvo ljudi koji je vode. Dakle, ljudi koji bi trebali da se bave planiranjem i strateškim razvojem privredne proizvodnje kao jednog od najbitnijih resursa nemaju viziju ni plan. Posljedica toga je da poslije 25 godina mi uvozimo 90% proizvoda koji su nama potrebni”

Bez konkretnog plana i strategije bh. poljoprivreda će biti uništena, dodaje Mujanović. Okrenuti smo uvozu koji je loše kvalitete, smatra ekonomista Draško Aćimović: “Obično stvari koje stižu nisu identičnog kvaliteta, što su utvrdili nadležni organi u okviru Evropske unije. Ja mislim da je vrijeme za jedan potpuni preokret u ekonomskoj politici Bosne i Hercegovine, a to mora biti jedna zajednička politika. Zbog toga svega gubimo milijarde”.

Na godišnjem nivou to je gubitak od šest milijardi maraka, kaže predsjednik Udruženje kupujmo i koristimo domaće Admir Kapo i dodaje da je kvalitet bh. proizvoda neupitan.

“Ako desetine naših kompanija izvozi na 20, 30 i više svjetskih i najzahtjevnijih tržišta, je li vi mislite da se njihovi proizvodi mogu naći na tim tržištima ako nisu uspostavili kvalitet i održavaju taj kvalitet”, pita on.

Rješenje je u kvalitetnoj ekonomskoj podlozi za domaću proizvodnju, saglasni su naši sagovornici. I dok se institucije odvaže na takav čin, ostaje priča o jačanju svijesti kupaca. I zato naredni put kada posegnete za nekim proizvodom zapamtite da kupovinom domaćeg - u BiH ostaje 8 maraka, dok kupovinom uvoznog samo 2 marke.

federalna.ba