Blagojević: Niti je Ustavni sud BiH krnji niti je neustavan

Gost emisije "Mreža" bio je profesor Milan Blagojević, ekspert za ustavno pravo i bivši sudija. Profesor Blagojević komentariše aktuelnu političko-pravnu situaciju u Bosni i Hercegovini, s posebnim fokusom na slučaj pravosnažno osuđenog Milorada Dodika. Analizira pravne posljedice presude Suda Bosne i Hercegovine, izbjegavanje primanja sudskih rješenja, mogućnost krivične odgovornosti za lažno predstavljanje, te tumači kako Dodik i dalje može biti predsjednik političke stranke, uprkos zabrani političkog djelovanja.

'Bježanje' od sudskog rješenja ne odgađa presudu

Na početku razgovora profesor Blagojević komentirao je Dodikovo izbjegavanje da preuzme rješenje Suda Bosne i Hercegovine te pojasnio da izbjegavanje da se prime odluke nadležnih organa ne utječe na odgovor kada nastupaju pravne posljedice presude.

„Ne nastupaju pravne posljedice presude - kako se pogrešno interpretira i prikazuje današnjoj javnosti - od trenutka kad se ona dostavi stranci, nego u okvom slučaju, kakav je slučaj Milorada Dodika, presuda proizvodi pravne posljedice danom njene pravosnažnosti. Dakle, prvo, krivična žalbena presuda Suda Bosne i Hercegovine proizvodi pravne posljedice danom njenog donošenja. U predmetu ‘Dodik’ ta krivična žalbena presuda je donesena 12. juna ove godine i prema članu 115. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine ona je tog dana stupila i na snagu, postala je pravosnažna, a time je tog dana stupila na snagu i zabrana koja je tom presudom izrečena Dodiku da obavlja funkciju predsjednika RS-a u narednih šest godina”, istakao je Blagojević.

Moguća odgovornost za lažno predstavljanje

Kaže kako Dodik može odgovarati i za lažno predstavljanje, jer je bivši predsjednik, osuđen je, a ne odlazi s pozicije.

“Članom 313 stav 2 Krivičnog zakonika RS-a propisano je da će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine kazniti svako ko preduzme radnju koju može da preduzme samo ovlašteno službeno lice”, objašnjava Blagojević.

Dodik je, ističe, počinio krivično djelo time što je predložio Savu Minića za mandatara za sastav nove Vlade RS-a, te da se lažno predstavio kao predsjednik ovog entiteta jer mu je od 12. juna ove godine pravosnažnom presudom zabranjeno da obavlja bilo šta kao predsjednik RS-a.

Zahvaljujući Schmidtu, Dodik može biti predsjednik SNSD-a

Ipak, prema njegovim riječima, zahvaljujući svojevrsnoj ‘usluzi’ Christiana Schmidta, Dodik može ostati predsjednik SNSD-a. Schmidt je, dok je žalbeni postupak u Sudu Bosne i Hercegovine još bio u toku, nametnuo odluku o zabrani finansiranja političkih partija iz budžeta, pa time i SNSD-a. Time mu je omogućio da i dalje ostane predsjednik SNSD-a, ističe Blagojević.

„U krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine je propisano da pravna posljedica osude znači da osuđeno lice ne može obavljati funkciju u zakonodavnom izvršnom pravosudnom organu vlasti ili bilo kom drugom organu koji se u cijelosti ili dijelimično finansira iz budžeta. SNSD i bilo koji njegov organ ne spada pod organ koji se finansira na bilo koji način iz budžeta, tako da zbog toga, zahvaljujući Schmidtu, Dodik može biti predsjednik SNSD-a ili obavljati bilo koju drugu funkciju u političkoj stranici.”

Osvrnuo se i na činjenicu da je Dodik platio zatvorsku kaznu koju mu je izrekao Sud Bosne i Hercegovine. Time je, kaže, priznao i Ustavni sud Bosne i Hercegovine i presudu Suda Bosne i Hercegovine.

„Kad podnesete apelaciju protiv te presude Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, time priznajete i Ustavni sud Bosne i Hercegovine. I otpada sva ona kalkulantska politika podržana od strane režimskih medija u RS-u prema kojoj je, navodno, Ustavni sud krnji sud. Niti je Ustavni sud Bosne i Hercegovine krnji, niti je Sud Bosne i Hercegovine neustavni sud, jer su ga glasovima, između ostalog, i poslanika, odnosno delegata Dodikove stranke svojevremeno usvojili u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine poslanici i delegati iz Republike Srpske. Dakle, to je problem jedne neiskrene politike koju u kontinuitetu je i u veći decenijama vodi Milorad Dodik, kalkulišući stalno i uzimajući u obzir samo svoje lične interese.”

Referendum će osporiti Ustavni sud BiH - novo krivično djelo

Profesor Blagojević govorio je i o najavi referenduma u RS-u. Kaže da će odluka o referendumu, ukoliko je bude, vjerovatno ići pred Ustavni sud Bosne i Hercegovine i očekivati je da on proglasi neustavnom tu odluku o referendumu.

„Onda bi provođenje referenduma, uprkos takvoj odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, predstavljalo krivično djelo neizvršenja odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, propisano članom 239 Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. I to krivično djelo bi izvršili sva lica koja na bilo koji način budu učestvovala poslije toga u provođenju tog neustavnog referenduma”, istakao je Blagojević.

Ukoliko dođe do opstrukcija ili onemogućavanja u provođenju vanrednih predsjedničkih izbora u RS-u, koji su zakazani za 23. novembar, Blagojević upozorava kako takve radnje mogu predstavljati krivična dijela propisana Krivičnim zakonikom RS-a.

„Ako je to učinjeno na organizovani način, što bi u ovom slučaju bilo, recimo, da se to ne radi samo u jednoj jedinici lokalne samouprave nego u više njih, to bi već ukazivalo na organizovani način izvršenja ovog krivičnog dijela, onda je to teži oblik izvršenja krivičnog dijela i tu onda na scenu trebaju da stupe nadležna okružna tužilaštva u RS-u i republičko tužilaštvo RS-a, jer je ovo krivično djelo propisano Krivičnim zakonikom RS-a za koje po službenoj dužnosti gonjenje mora da preduzme nadležno tužilaštvo“, pojasnio je Blagojević.

Upitan da prokomentira šta očekuje u vremenu koje predstoji, Blagojević ocjenjuje kako će sve što se dešava voditi u još dublju i radikalniju krizu i nestabilnost društvenih odnosa u Bosni i Hercegovini.

federalna.ba