Bjelić: Ovo nije najveći poremećaj u isporuci nafte; tržište će se stabilizovati

Zatvaranje Hormuškog moreuza i eskalacija sukoba između Irana s jedne te Izraela i Sjedinjenih Američkih Država s druge strane izazvali su snažan rast cijena energenata na svjetskom tržištu. Cijena nafte približila se granici od 100 dolara po barelu, dok je cijena gasa u Evropi porasla za 28,5 posto. O mogućim kretanjima cijena energenata i posljedicama sukoba za globalno tržište govorio je Predrag Bjelić, profesor međunarodne trgovine na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.

Govoreći o odluci Međunarodne agencije za energiju da na tržište pusti dio nafte iz strateških rezervi, Bjelić kaže da je riječ o potezu koji može ublažiti pritisak na tržište, ali da to nije jedini faktor koji utječe na cijene.

„To je dobar korak u pokušaju da se smanji cijena nafte, ali sve zavisi od mnogo drugih faktora, a ne samo od intervencije te agencije. Ako sukob potraje, te rezerve će se vremenom iscrpiti i to će ponovo djelovati negativno na tržište. Tada bi cijena nafte mogla ponovo početi rasti.“

Cijena iznad 100 dolara ima snažan psihološki efekat

Bjelić smatra da je trenutni skok cijena dijelom posljedica psihološke reakcije tržišta na rat.

„Ne vjerujem da će cijena nafte otići toliko daleko koliko se sada spekuliše. Granica od 100 dolara ima snažan psihološki efekat – kada se ona pređe, stvara se osjećaj da je riječ o ogromnom rastu, iako je cijena i ranije bila iznad tog nivoa.“

Podsjeća da je prije izbijanja sukoba cijena nafte bila znatno niža.

„Prije ovog rata cijena nafte bila je oko 70 dolara po barelu, što znači da globalna potražnja nije bila toliko izražena. Zbog toga očekujem da će se tržište nakon početnog šoka postepeno stabilizovati.“

Hormuški moreuz ključna tačka svjetske energetike

Bjelić naglašava da je najveći problem to što se energenti iz regiona trenutno teško transportuju.

„Najveći problem je to što sada ne samo Iran, nego i drugi proizvođači iz regiona ne mogu lako transportovati svoju naftu kroz Hormuški moreuz. Dugoročno bi to mogao biti ozbiljan pritisak na tržište, jer oko 40 posto svjetske trgovine sirovom naftom prolazi tim pomorskim putem.“

Dodaje da se često zanemaruje i značaj gasa.

„Ne smijemo zaboraviti da kroz isti pravac prolazi i veliki dio trgovine gasom. Oko 30 posto svjetskog tečnog prirodnog gasa takođe ide tim rutama, što je posebno važno za Evropu nakon prekida velikog dijela snabdijevanja iz Rusije.“

Nije riječ o najvećem poremećaju u historiji

Bjelić smatra da je svjetsko tržište i ranije prolazilo kroz veće krize. Prema njegovim riječima, tržište je danas donekle naviknuto na takve šokove.

„Svaki put kada se nešto desi na Bliskom istoku, tržišta reaguju, ali svijet je kroz ranija iskustva naučio kako da se donekle prilagodi takvim krizama.“

Kina među najvećim ekonomskim gubitnicima

Bjelić smatra da sukob ima i širi geopolitički kontekst, posebno kada je riječ o trgovini naftom.

„Osim zemalja direktno pogođenih ratom, poput Irana i zaljevskih država, među najvećim ekonomskim gubitnicima mogla bi biti Kina, jer je ona bila najveći kupac iranske nafte. Iran je zbog američkih sankcija često izvozio naftu kroz neformalne kanale, takozvane ‘crne’ isporuke, a najveći kupac te nafte bila je Kina. Sada je ta sirovina za nju postala mnogo teže dostupna.“

Šta mogu očekivati zemlje Zapadnog Balkana

Govoreći o mogućim posljedicama za zemlje regiona, Bjelić smatra da su mogući određeni problemi u snabdijevanju, ali ne očekuje ozbiljne poremećaje.

„Mogu se očekivati određeni problemi u snabdijevanju naftom i gasom, ali ne mislim da će doći do velikih poremećaja. Na primjer, Srbija i dalje dobija gas iz Rusije, a dijelom se tim putem snabdijeva i Bosna i Hercegovina. Slovačka i Mađarska su već suočene s problemima u snabdijevanju ruskom naftom zbog prekida transporta kroz pojedine naftovode, što dodatno komplikuje situaciju u regionu.“

federalna.ba