BiH na raskrsnici: Južna interkonekcija - i dalje mnogo zakonskih prepreka

Iz bosanske perspektive pitanje južne interkonekcije izgleda ni ruska, ni hrvatska, ni bosanska, već, sve je izvjesnije, bit će američka ruka, na ventilu gasovovoda. Epilog je to višegodišnje političke blokade, ovog, za državu Bosnu i Hercegovinu, strateškog energetskog projekta, kojim se naša zemlja oslobađa zavisnosti od ruskog gasa, a kojeg se Evropska unija rješava do 2027. godine. Ambiciozno, politka najavljuje početak radova za narednu godinu, iako, za početak, u Federalnom parlementu nije izmijenjen Zakon o južnoj interkonekciji, u kojem je kao investitor naveden BH-Gas, a ne američki koncesionar.

"BiH se nalazi na raskrsnici", rekao je John Ginkel otpravnik poslova u ambasadi SAD-a u BiH.

U potpunosti ovisna o ruskom plinu, BiH je odavno na raskrsnici i poligon za energetski okršaj rusko-američkih interesa. U konačnici, globalni je nadjačao prekogranični i onaj lokalni a, po tvrdnjama same američke administracije, koruptivni lično-stranački interes. Dakle, nema konstitutivnog plina, prelomila je američka administracija, koja će biti i nosilac projekta i investitor.

"Evropska unija stavlja zabranu na ruski plin, što znači da će do 2028. godine biti stopiran dotok ruskog plina za BiH. Nakon nekoliko godina priče o Južnoj interkonekciji važno je da BiH djeluje odmah kako bi osigurala vlastitu energetsku stabilnost ili rizikuje da bude u zaostatku", dodao je Ginkel.

Kompletan američki aparat, od onog u Sarajevu do onog u Washingtonu, posvećen je postizanju konsenzusa da se to što prije i desi. Otud i pritisak SAD-a da se ruskog plinskog monopola BiH rješava što prije, a sve kao epilog višegodišnje sage 'ne blokiraj - hoću' između SAD-a i Čovića, koji je želio vlastitu kompaniju i energetsku podjelu države po principu 'Bosna cijela iz tri dijela', i to teritorijalnim zaokruživanjem bh. plinske mreže.

"Cijenim da je značajno da imamo mnogo više interkonekcija, bolje da imamo deset interkonekcija nego jednu ili dvije. RS nikada nije blokirala Južnu interkonekciju, ali je apostrofirala značaj da se radi i na istočnoj i na južnoj. Problem Južne interkonekcije bili su međusobni odnosi u federaciji, ali nemojte misliti da ćemo odustati od Istočne nove interkonekcije", kazao je Staša Košarac ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković je rekao kako je optimističan: "Posvećeni su tome, na tome rade. Dinamika je fantastična. Ja sam vrlo optimističan da 2026. godine možemo zakopati prve metre Južne interkonekcije sa američkim investicijama sa američkom koncesijom".

Uzalud su nacionalni plinski interesi punili plinovode politikom, a vodila se bitka o usvojenom Zakonu o Južnoj interkonekciji, u kojem je BH-Gas ipak ostao nosilac projekta, što je izmjena koja se mora desiti u Zakonu kako bi se u posao uveo američki koncesionar koji ne bi imao povlasticu oslobađanja plaćanja naknade za zemljište kojim će prolaziti plinovod.

"Pričom o koncesiji završili smo sve priče o nekim novim preduzećima", dodao je Konaković.

Da bi Južna interkonekcija bila spojena na plinovod u Hrvatskoj, američki ukapljeni plin preko LNG terminala na otoku Krk stigao u BiH, a radovi počeli naredne godine uz izmjene federalnog zakona zbog kojih je, inače, Rusija prijetila BiH, potrebno je i hitno potpisivanje međudržavnog sporazuma između BiH i Hrvatske.

"Neki ćoškari koji prodaju plin pa da se kao riješimo ruskog. Pozdravljam. Ali nećete nam američki utjerivati. I neće ići preko hrvatske teritorije bez da se nas pita. I dok god budete tlačili Hrvate u BiH dobit ćete srednji prst", izjavio je Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske.

Iako je ovo svojevremeno bila poruka susjeda, sve neće biti problem, uvjerava predsjedavajuća Vijeća ministara. Prepreka početku radova je i državna imovina. Posljedni istup visokog predstavnika o ublažavanju zabrane za razvojne projekte dao je nagovještaj da bi se to moglo i desiti.

"Sljedeći put ćemo sjesti i vidjeti da državna imovina ne bude pitanje koje nas zabrinjava već da bude prilika za investicije", rekao je Christian Schmidt, Visoki predstavnik u BiH.

Prvog januara 2028. godine prestaje dotok ruskog plina za BiH, koja bi do tada morala izgraditi 170 kilometara dug plinovod, od Posušja, preko Mostara do Novog Travnika. Bit će to nova energetska mapa koja će samo uz pomoć američkog novca, ali i metoda rada naša zemlja uspjeti završiti, pod uslovom da ne postane administrativna kolateralna šteta bh. birokratije u kojoj su građevinske i okolinske dozvole alat za ugrađivanje i ucjenu.

federalna.ba