BiH malo učinila za ostvarivanje prava žrtava

Bosna i Hercegovina treba učiniti mnogo više kada je u pitanju ostvarivanje prava žrtava koje su preživjele seksualno nasilje, rečeno je u Sarajevu, na predstavljanju programa obilježavanja 19. juna, Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja u ratu i 30 godina od počinjenog zločina nad ženama Bosne i Hercegovine.

Udruženje žrtava rata Foča 92-95 u Sarajevu je predstavilo program povodom obilježavanja ovog značajnog datuma.

Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u ratu obilježava se u cilju podizanja svijesti o potrebi da se stane u kraj seksualnom nasilju kao oružju rata, te kako bi se iskazao pijetet žrtvama seksualnog nasilja i zahvalnost svima koji su posvetili život sprečavanju ove vrste nasilja.

Ove godine Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja na ženama u ratu bit će obilježen programom koji će početi ispred zloglasnog logora Sportska dvorana “Partizan” u Foči 19. juna u 11 sati.

Midheta Kaloper, predstavnica Udruženje žrtava rata Foča 92-95 je rekla kako udruženje priprema obilježavanje manifestaciju u Foči pred SD ”Partizan”, “jednim od najvećih mučilišta na tlu Evrope za žene“.

Kazala je kako je država Bosna i Hercegovina veoma malo učinila kada su u pitanju preživjele žene koje su najveći dio torture tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, iznijele na svojim plećima.

”Nisu uspjeli, ovdje se osvrćem na Evropu, adekvatno da kazne zločince koji su počinili zlo na prostoru Bosne i Hercegovine, prvenstveno nad Bošnjakinjama. Desilo se to, da danas imamo Ukrajinu“, naglasila je Kaloper.

Istakla je kako je dosad država Bosna i Hercegovina trebala sistemski riješiti ovo pitanje, odnosno da postoji agencija, institucija koja će se baviti pravima preživjelih žrtava rata.

Kaloper je navela kako će 19. juna program početi u 11 sati, u sklopu kojeg su predviđena obraćanja, nakon čega će na glavnom trgu u Foči biti odana počast svim silovanim ženama na području Bosne i Hercegovine, ali i širom svijeta koje preživljavaju najgore torture.

Nakon toga će na Ćehotinskom mostu u rijeku Ćehotinu spustiti ruže u znak sjećanja na sve silovane i ubijene žene, a u zrak će biti pušteno 30 balona u bojama zastave Bosne i Hercegovine.

”Silovanje je nažalost najjeftinije oružje, a ostavlja najveće posljedice kada je u pitanju preživjela žrtva”, istakla je Kaloper.

Dodala je kako je Foča bila mjesto najvećeg sistemskog seksualnog nasilja i silovanja žena u ratu u Bosni i Hercegovini. U Foči su silovane i djevojčice, a najmlađa je imala 11 godina.

Kaloper je podsjetila kako su i u drugim područjima BiH žene bile silovane. Smatra kako nije dovoljno učinjeno za kažnjavanje zločinaca.

Govorila je i o torturama nad muškarcima te kazala kako oni teško govore o tome. Ohrabrila je muškarce da govore o tome kako bi zajedničkim snagama nastupili u borbi za pravdu.

O odnosima lokalne zajednice prema žrtvama seksualnog nasilja u ratu govorio je Izet Spahić, odbornik u Skupštini opštine Foča. Spahić je kazao kako od osnivanja udruženja nastoje pružiti podršku u njihovoj borbi za pravdu.

”Kao bošnjačka zajednica nismo zadovoljni odnosom i tretmanom koji imamo. Trideset metara od mjesta gdje ćemo obilježavati ovaj događaj, odnosno objekta gdje su se dešavali zločini, imate ogroman mural Draže Mihajlovića. Ukoliko budemo prolazili pored općine, vidjet ćete na zgradi općine, tamo gdje meni zakazuju sjednice kolegija, a ja ne idem u tu salu, poster Ratka Mladića”, rekao je Spahić.

Smatra da postoji neodrživo stanje i pozvao je više nivoe vlasti i međunarodnu zajednicu za podršku u njihovoj borbi.

”Nadamo se da će u budućnosti vrijeme koje dolazi polučiti bolje rezultate na ovu temu“, rekao je Spahić.

Naglasio je da u koritu rijeka Bistrice i Drine traju građevinski radovi uprkos sumnji da u tim njima ima posmrtnih ostataka žrtava.

O pravima preživjelih govorila je Amina Hujdur, predstavnica TRIAL International, koja je rekla kako je ratno seksualno nasilje ostavilo psihološke, fizičke, ekonomske i društvene posljedice po preživjele koje nose i danas.

Podsjetila je da BiH ni 30 godina nakon završetka rata nije uspostavila adekvatan sistem reparacija koji bi predstavljao pravi odgovor na njihove potrebe koje protok vremena nije umanjipo.

”BiH, odnosno ono što mi imamo, je jedan od najkompleksnijih sistema reparacija kojim preživjeli, nažalost, moraju samostalno da navigiraju. Mi i dalje nemamo državno rješenje, nemamo državni zakon koji bi adresirao njihova prava, već se njihova prava uređuju različitim pravnim okvirima koji su razlikuju u entitetima i Brčko distriktu“, rekla je Hujdur.

Pojasnila je kako to na terenu dovodi do situacije da preživjeli, zavisno od mjesta prebivališta, na različite načine ostvaruju različita prava. Tako se na primjer naknade koje preživjele žrtve ratnog seksualnog nasilja ostvaruju u BiH kreću od 137 do 680 konvertibilnih maraka (KM).

Osvrnula se i na zdravstvene usluge i probleme koji postoje u tom pogledu.

“Prilike postoje. Mi smo danima udaljeni od usvajanja prvog zakona u Brčko distriktu, Zakona o civilnim žrtvama rata, koji kao takav ima svoje nedostatke i na njemu je potrebno dodatno raditi, ali to je svakako ohrabrujuće jer Brčko distrikt tri decenije od početka rata nema zakon koji se tiče preživjelih žrtava“, rekla je Hujdur.

Govorila je i o sudskim postupcima, odnosno o preživjelim koji su nastojali da ostvare svoja prava na pravdu, istinu i reparaciju tim putem.

”Nažalost, brojni preživjeli strahuju da neće ostvariti svoju pravdu za vrijeme svog života, budući da njihov biološki sat otkucava. Ako je riječ o reparacijama, pojedini su se odvažili da to traže unutar krivičnog postupka i ostvarili su to“, kazala je Hujdur.

Istakla je kako BiH trenutno predvodi tu praksu sa 16 presuda, gdje je sud naložio da direktno preživjele žrtve ostvare naknadu od počinioca. Ipak, u većini slučajeva počinitelj nema imovinu ili je sakrije kako ne bi morali isplatiti naknadu.

”BiH u nekoliko navrata je bila predmet kritika međunarodnih tijela. Najvažnija kritika je došla 2019. godine kada je UN-ov komitet protiv torture naložio BiH da preživjelim u ovom konkretnom slučaju omogući pravo na naknadu štetu, adekvatnu psihološku i zdravstvenu podršku te javno-službeno izvinjenje”, rekla je Hujdur koja je dodala kako nijedna od tih preporuka nije u potpunosti implementirana, a nema ni naznaka kada bi se to moglo desiti.

federalna.ba/AA