"BiH iz geopolitičkih i geostrateških razloga zaslužuje kandidatski status"

U Briselu radno. Počeo je samit lidera Evropske unije na kojem će se raspravljati o kandidatskim statusima Ukrajini, Moldaviji, Gruziji, te našoj zemlji, ali i o početku pregovaračkog procesa za Sjevernu Makedoniju i Albaniju i o liberalizaciji viza za Kosovo. O pitanjima koja se tiču Zapadnog Balkana, ranije danas je bilo govora na samitu Evropska unija – Zapadni Balkan, kome su, pored evropskih, prisustvovali lideri svih zemalja regije. Na odluke će se, ipak, čekati da se evropski lideri dogovore između sebe.

Održan je samit Evropska unija – Zapadni Balkan, na kome je u ime naše zemlje prisustvovao predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović. Iznio je predsjedavajući želje i nastojanja naše zemlje.

"Pogotovo, pozicija Bosne i Hercegovine nakon što je Evropska komisija odlučila da preporuči Evropskom vijeću da se dodijeli kandidatski status za Ukrajinu i Moldaviju, očigledno, iz geostrateških i geopolitičkih razloga. Smatram, i to sam danas i rekao na ovom sastanku, da bi bilo nepravedno da Bosna i Hercegovina bude izostavljena u ovom trenutku iz pozicije kandidata za članstvo ili dodjele kandidatskog statusa, također iz geostrateških, geopolitičkih razloga, imajući u vidu sve kroz šta je Bosna i Hercegovina prošla", rekao je Džaferović.

Na marginama samita razgovarao je s brojnim zvaničnicima.

"Bosna i Hercegovina ima snažnu podršku. Postoje brojne države koje podržavaju odmah i sada bezuvjetni kandidatski status. Ima i onih država koje kažu da je Bosna i Hercegovina dužna da ispuni uvjete koji su pred nju postavljeni", istakao je Džaferović.

Među zvaničnicima koji su se sastali s Džaferovićem je i predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, od kojeg je Džaferović tražio da podrži naredni, formalni korak naše zemlje na evropskom putu, na samitu lidera.

“Želimo staviti ponudu na sto, da bismo što prije počeli pregovarački proces s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Ovo su prioriteti za nas i uradit ćemo sve što je u našoj moći da bismo ih postigli. Također, želimo osigurati da svi napori koji se dešavaju o pitanju Bosne i Hercegovine imaju pozitivan utjecaj na spajanje i smanjenje tenzija u državi, da bismo bili sigurni da institucije unutar države rade svoj posao”, rekao je Michel.

Iako nama manje bitna tema od dobijanja kandidatkog statusa, fokus samita regionalnih i evropskih lidera je ipak bio na početku pristupnih pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Premijeri ovih zemalja nakon sastanka nisu pokazali oduševljenje rezultatima sastanka. Albanski premijer Edi Rama je čak priznao da je frustriran sporim procesom pridruženja njegove zemlje Uniji.

“Dok nastavljamo našim putem ka članstvu, nadajući se da ćemo narednog stoljeća biti članovi i naravno suočavajući se s jednom Bugarskom ovdje, jednom Bugarskom tamo i trećom na putu, vrlo bi nam značilo ako bi ova nova politička zajednica Evrope došla na svoje mjesto, da budemo svi zajedno, u jednoj kući kao jedna porodica”, poručio je Rama.

“Sjeverna Makedonija je do sada učinila mnogo. Donijeli smo veoma teške odluke. Predani smo provođenju internih reformi kako bi svoje društvo evropeizirali. Vrijeme je da Evropska unija ispuni svoja obećanja, prije nego što da nova. Što se tiče francuskog prijedloga, prvo bih da se zahvalim predsjedniku Macronu na njegovoj predanosti i naporima uloženim u iznalaženje rješenja”, rekao je Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije.

Bio je na sammitu i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, koji je pružio podršku novim potencijalnim koracima susjedskih zemalja ka evropskoj zajednici.

Vjosa Osmani, predsjednica Kosova, zemlje koja čeka odluku o liberalizaciji viznog režima, ukazala je na važnost proširenja Evropske unije na Zapadni Balkan, kako bi se suzbio maligni utjecaj na region.

"Kao što sam danas na sastanku kazala, mi računamo na njihovo vodstvo, jer sve dok je vakuum dozvoljen na Zapadnom Balkanu, naravno na će to biti korišteno na opak i zli način”, rekla je Osmani.

Među brojnim izjavama regionalnih lidera, u Briselu se moglo čuti da veliki odlučuju, a zemlje iz regije žele da se pridruže društvu za stolom za kojim se odlučuje. Tako ćemo morati sačekati odluke sa samita lidera Evropske unije kako bismo znali hoće li zemlje koje nestrpljivo čekaju, među njima i BiH, dobiti zeleno svjetlo za svoje naredne korake na evropskom putu.

federalna.ba