BiH i dalje stagnira zbog blokada državnih institucija

Blokade rada institucija Bosne i Hercegovine, politička su svakodnevnica. Dejtonski Ustav je izvor za takve postupke, a Izborni zakon ne predviđa kazne za blokade. Za to vrijeme Bosna i Hercegovina stagnira na putu ka EU, ne donose se ključni zakoni, a skoro svaki dan kreira se nova politička kriza.

Kako političke blokade izgledaju u praksi, SNSD je pokazao i proteklih mjeseci, oborajući kvorume u Domu naroda i Vijeću ministara, što je rezultiralo zastojima na svim poljima. Koliki je problem politička blokada državnih institucija govori i činjenica da su u Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH posebno naglašene duboke političke i institucionalne blokade, s posebnim fokusom na RS i Milorada  Dodika.

„Politička kriza i nestabilnost su uzrokovale odgađanja usvajanja važnih zakonodavnih akata, uključujući i one vezane uz energetsku sigurnost, tržište rada i političke reforme. Politička stabilnost i bolje međusobno razumijevanje na državnom nivou značajno bi ubrzali put BiH prema EU, ali RS svojim blokadama stalno vraća zemlju unazad“, kaže se između ostalog u Izvještaju.

SNSD, predvođen Miloradom Dodikom, jeste glavni kočničar bilo kakvog napretka države. Međutim, HDZBiH, iako formalno partner SNSD-u, u velikoj mjeri se zaobilazi u kritikama od strane  međunarodne zajednice, iako svojim savezništvom direktno omogućava blokadu državnih procesa. Kao razlog za to često se navodi  jako lobiranje hrvatskih europarlamentaraca u institucijama EU.

Kada se radi o sjednicama Doma naroda državnog parlamenta ili Vijeća ministara BiH, obrazac se ponavlja ili SNSD napušta i blokira sjednicu ili to radi HDZ. Na primjer, jučer je propala još jedna  sjednica Doma naroda PSBiH, na sjednicu nisu došla trojica delegata SNSD-a. Podsjetimo, ni prije četiri dana nije održana sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, kada se na sjednici nisu pojavili delegati HDZ-a BIH. Lider HDZ-a BiH podršku SNSD-u pravda evropskim putem BiH:

„Kroz vrlo jasno zagovaranje našeg pregovaračkog procesa sa prijateljima iz EU, ali i kroz sve naše institucije da usvojimo ova dva zakona koji stoje već dugo skoro usaglašena, da imenujemo pregovarača, a o pregovaraču su se dogovorili partneri koji čine još uvijek vlast u BiH i koju mi nismo htjeli narušiti. Bez obzira šta ko o tom misli. Vidjeli ste i kako o tome razmišlja i nova američka administracija. Tako da, sa te strane, nemam šta drugo kazati, nego mi ćemo partnerstvo čuvati sve do idućih izbora 2026 godine.“

Stranke Trojke, iako su se distancirale od SNSD-a, ne prekidaju odnose s HDZ-om. Ključni razlog vjerovatno leži u zajedničkoj vlasti na nivou Federacije BiH,  iako je HDZ svojim postupcima omogućio SNSD-u dalju paralizu institucija na državnom nivou. Elmedin Konaković, predsjednik NIP-a i ministar vanjskih poslova BiH:

„Kristalizira se slika onih koji jesu za put BiH u EU i one koji foliraju da jesu duži niz godina, a rade blokade na svakom koraku. Moram prvo razjasniti ovo oko našeg dubokog neslaganja s HDZ-om. Ne vidimo SNSD kao partnera i čudi nas da HDZ istrajava na tome da SNSD vidi kao partnera na evropskom putu.“

Mislim da do izbora iduće godine, a možda se varam, neće biti rekonstrukcije vlasti na državnom nivou. Dragan Čović čuva leđa Miloradu Dodiku, ali je pitanje do kada, kazala je Tanja Topić, politička analitičarka:

„Pa čuvanje leđa tradicionalnom partneru, a to je SNSD. Da bi spasilo njih eventualno da snose posljedice jer su neke stvari obećali, da oni ne bi bili ti direktni krivci, onda je krivica prebačena, naravno sve po zakonu i ranije preuzetim obavezama. Ovo je ignorantski i bezobrazan odnos prema građanima , ali pokazuje da će oni jedni drugima čuvati leđa.“

BiH ulazi u kritičnu godinu pred opšte izbore 2026. s institucijama koje su paralizirane. Evropski put  BiH je ugrožen i u zastoju, ne donose se ključni zakoni, a  budžet za 2025 godinu još nije usvojen.

Treba podsjetiti da su politički predstavnici najčešće iz Republike Srpske, rjeđe Federacije BiH, najčešće nedolaskom na sjednice, paralizirali rad državnih institucija. Zbog toga, sjednice su otkazivane a bitni zakoni nisu usvajani.

Blokade su provođene zbog više razloga, preglasavanja kod donošenja zakona ili imenovanja, intervencija međunarodnog visokog predstavnika kojima je mijenjao zakone o kojima se domaći političari nisu mogli dogovoriti. Rad je znao biti blokiran i zbog izjava političkih suparnika u intervjuima. A u konačnici jedino građani trpe posljedice Bosne i Hercegovine.