Biden odao poštu žrtvama rasnog nasilja u Tusli
Američki predsjednik Joe Biden odao je poštu žrtvama u Tulsi u saveznoj državi Oklahomi gdje su prije 100 godina bijelci ubili oko 300 crnaca, zapalili i opljačkali njihove domove, i to nakon što je 19-godišnji Afroamerikanac optužen za napad na 17-godišnu bjelkinju, što nikad nije dokazano.
Joe Biden je prvi američki predsjednik koji je posjetio Tulsu i učestvovao na komemoraciji žrtvama i obilježavanju jednom od najvećih nasilja na rasnoj osnovi u Americi. Biden je odao poštu minutom šutnje, poslije sastanka sa troje preživjelih i obilaska muzeja posvećenog tom nasilju.
"Oni ne smiju zaboraviti kada dođu u posjetu da preživjeli nikada nisu dobili nikakvu nadoknadu. Oni nikada nisu dobili nikave beneficije. Nikada u stvari nisu ni tražili ništa, ali ja mislim da se to mora priznati i da moramo biti bolji u tome šta radimo u smislu pružanja podrške jednoj grupi ljudi. Još uvijek imamo mnogo nedostataka u sjevernoj Tulsi. Dakle, ja se nadam da će oni doći u posjetu, da se neće zaustaviti na uglu ulica Greenwood i Archer, nego da će se nastaviti kretati prema sjeveru i početi potpomagati crna, afro-američka preduzeća u sjevernoj Tulsi", rekla je Tracy Gibbs, unuka žrtve rasnog masakra u Tulsi 1921. godine.
"Naučeni smo da ne razmišljamo o tome, da nikada ništa ne radimo. Šuti, šuti i šuti. Morali smo šutiti i nikada nismo razgovarali o tome", kaže Billie Parker, vlasnica radnje na crnom Wall Streetu.
"Neke nepravde su tako stravične, tako ozbiljne, da ne mogu da se prešute, bez obzira koliko se ljudi trudili. Samo istina donosi iscjeljenje", rekao je Biden u emotivnom govoru tokom kojeg je rekao da je došao u Tulsu da "popuni prostor tišine". Biden je rekao i da ako historija šuti, to ne znači da se ništa nije dogodilo naglasivši da se američka nacija treba suočiti sa grijehom poricanja onoga što se desilo. Američki predsjednik je zatražio od sunarodnika da se osvrnu na duboke korijene rasnog terorizma te da se posvete iskorjenjivanju rasizma.
„Nisam shvatio da mržnja nikad nije poražena, ona se samo sakrije. Sakrije istinu, i kada dobije malo kiseonika od strane lidera, mržnja izađe ispod kamena. Kao što se dogodi ponovo, kao da se nikada nije dogodilo. Dakle, ljudi, ne smijemo mržnji dati utočište."
Nasilje su preživjeli Viola Fletcher, Hughes Van Ellis i Lessie Beningfield koji sada imaju između 101 i 107 godina. Naime, u Tulsi su 31. maja i 1. juna 1921. godine bijelci ubili oko 300 crnaca, zapalili i opljačkali njihove domove, pošto je 19-godišnji Afroamerikanac optužen za napad na 17-godišnju bjelkinju, što nikad nije dokazano. Međutim, afroamerički stanovnici Tulse i dalje upozoravaju na stigmu masakra od prije 100 godina, navodeći kako ne mogu da se ostvare u poduzetništvu i ekonomskom napretku zajednice.
"Zašto svi kranovi, koji se nalaze u našoj zajednici, zašto mi nismo njihovi vlasnici? Je l' to mi ne gradimo? Zašto postoji studija o uništavanju? Zašto postoji politika kao što je u jednoj uglednoj oblasti, koji izgurava crnce iz njihovih zajednica?", ističe Tiffany Crutcher, organizatorica festivala Naslijeđe crnog Wall Streeta.
Očito je da je insistiranje aktuelnog američkog predsjednika na dosljednosti priznavanja zločina, ma gdje god da se desio, u Tulsi ili Bosni, biti jedna od ključnih tekovina njegovog predsjedavanja. No, na unutrašnjo političkom planu, Joe Biden želi mnogo šta popraviti, ali i ispraviti. Dokidanje sistemskog rasizma, humaniziranje imigrantske politike, otvaranje miliona radnih mjesta u sektoru održive energije za doprinos borbi protiv klimatskih promjena, kako bi prosječan Amerikanac imao dostojanstven život, visoko su postavljeni ciljevi koje administracija predsjednika Bidena teško može ostvariti ukoliko javna potrošnja i budžet ne budu makar blizu nivou takvih zahtjeva.
Ovo je prilog iz magazina Svijet. Kompletnu emisiju pogledajte OVDJE.
federalna.ba