Biden favorit, ali Trumpa ne treba otpisivati

Građani SAD-a će sutra na predsjedničkim izborima birati između aktuelnog šefa države, republikanca Donalda Trumpa i kandidata demokrata Josepha Bidena kome ankete i kladionice daju prednost.

Koristeći ublažavanje propisa zbog pandemije korona virusa, na izborima je unaprijed glasalo više od 94 miliona Amerikanaca, znatno više nego ikada prije, zbog čega je moguće da pobjednik ne bude poznat u izbornoj noći.

U izbornoj noći, po običaju, u fokusu će biti desetak od 50 saveznih američkih država u kojima je ishod neizvjestan.

Izborni sistem SAD-a je jedinstven, pošto ne pobjeđuje nužno kandidat koji osvoji najviše glasova na nivou cijele zemlje, već koji "skupi" najmanje 270 od 538 takozvanih elektora.

Glasači se ne opredjeljuju direktno za Trumpa (74) ili Bidena (77), već biraju elektore, demokrate ili republikance, koji u decembru formalno biraju predsjednika (elektorski koledž).

Taj čin je formalnost, zato što elektori gotovo bez izuzetka glasaju za kandidata koga su predstavljali na izborima, odnosno za Trumpa ili Bidena. Zbog toga se pobjednik zna odmah poslije izbora.

U svakoj od 50 saveznih država bira se onoliko elektora koliko ona ima članova u Kongresu SAD-a, najmanje tri.

Kada glasaju, birači se opredjeljuju za čitavu grupu elektora jedne stranke u određenoj saveznoj državi. Svaka država nosi onoliko elektora koliko ona ima članova u Kongresu SAD-a, dok Distrikt Kolumbija daje tri člana elektorskog koledža.

Kandidat koji pobijedi u jednoj saveznoj državi "dobija" sve njene elektore, osim u Maineu i Nebraski. Elektore Mainea i Nebraske kandidati mogu da podijele, zavisno od rezultata na nivou izbornih jedinica tih država.

Na sutrašnjim izborima, pobjednik je takoreći već poznat u 37 od 50 saveznih država u kojima je biračko tijelo čvrsto naklonjeno Trumpu ili Bidenu, bivšem potpredsjedniku SAD-a (2009-2017) i dugogodišnjem senatoru.

U preostalih 13 moguća je pobjeda oba kandidata, zbog čega se nazivaju "kolebljive države" (swing states).

To su Texas (38 elektora), Florida (29), Pennsylvania  (20), Ohio (18), Georgia (16), Michigan (16), Sjeverna Karolina (15), Arizona (11), Wisconsin (10), Minnesota (10), Nevada (6), Iowa (6) i New Hampshire (4).

Da bi ostao u Bijeloj kući, Trump mora da pobijedi u svim "kolebljivim državama" u kojima je, prema anketama i kladionicama, ili izjednačen s Bidenom (Florida, Sjeverna Karolina, Arizona) ili je favorit (Texas, Ohijo, Iowa, Georgia), ali uz to mora da zadrži i dvije od tri ključne države Srednjeg Zapada (Pennsylvania, Michigan, Wisconsin) ili jednu od njih ako ona nije Wisconsin.

Biden, da bi postao predsjednik, uz očekivane pobjede u Nevadi, Minnesoti i New Hampshireu, gdje važi za favorita, mora da osvoji i Pennsylvaniju i Michigan i Wisconsin, gdje mu i ankete i kladionice takođe daju jasnu prednost.

Ako u tome ne uspije, do ulaznice za Bijelu kuću moraće težim putem, osvajanjem Floride, Sjeverne Karoline ili Arizone, gdje je gotovo izjednačen s predsjednikom SAD-a, ili neke države u kojoj je Trump favorit (Texas, Ohio, Iowa, Georgia).

Presudna država, kao i uvijek kada je trka neizvjesna, mogla bi da bude Florida. Ako Biden osvoji Floridu, njegova pobjeda na izborima je gotovo izvijesna, dok je Trumpu ta država potrebna za ostanak u trci.

Uz Floridu, u žiži će biti i Pennsylvanija, Michigan, Wisconsin, države koje su presudile izbore 2016. godine. Iako je kandidatkinja demokrata Hillary Clinton u sve tri bila izrazit favorit, Trump je u svakoj pobijedio sa manje od jedan odsto razlike.

Trumpova pobjeda ne bi trebalo da bude dovedena u pitanje u takozvanim "crvenim" državama, među kojima su Aljaska, Montana, Idaho, Wyoming, Utah, Sjeverna Dakota, Južna Dakota, Nebraska, Kansas, Oklahoma, Missouri, Arkansas, Luissiana, Mississipi, Alabama, Tennessee, Kentucky, Indiana, Južna Karolina i Zapadna Virginija.

Biden sa sigurnošću može da računa na pobjedu u "plavim" državama, u koje spadaju Hawai, Washington, Oregon, Kalifornija, Colorado, New Mexico, Illinois, Virginia, Maryland, Delaware, New Jersey, New York, Conecticut, Rhode Island, Massachusetts, Vermont i Maine, kao i u Distriktu Kolumbija.

Pobjedom u svim "crvenim" državama Trump bi stekao 126 elektorskih glasova, a Biden 213 pobjedom u svim "plavim", dok "u igri" ostaje 199 elektora.

Ako ni Trump ni Biden ne osvoje 270 elektora, predsjednika SAD-a biraće Predstavnički dom Kongresa SAD, što se nije dogodilo od 1824. godine. Takva situacija moguća je jedino ako bi i Trump i Biden imali po 269 elektora.

Prema istraživanjima javnog mnjenja i portalima specijalizovanim za američku politiku, vjerovatnoća da će Biden na sutrašnjim izborima pobijediti Trumpa kreće se između 80 i 95 odsto.

Kladionice, koje predviđanja zasnivaju i na uplatama igrača, daju manju vjerovatnoću pobjedi Bidena, oko 65 odsto.

I ankete i kladionice su 2016. "vidjele" Hillary Clinton kao pobjednicu izbora, pa se sada mnogi pitaju može li Trump ponovo da preokrene situaciju u svoju korist.

Protivnici instituta elektorskog koledža kao njegovu najveću manu ističu mogućnost da izbore izgubi predsjednički kandidat koji osvoji više glasova na nivou cijele zemlje. To se dogodilo pet puta, tri puta u 19. vijeku (1824, 1876. i 1888. godine), zatim 2000. i na prethodnim izborima 2016. godine, kada je Clinton dobila oko tri miliona glasova više od Trumpa na nivou cijele države, ali ne i većinu elektorskih glasova.

Pristalice postojećeg izbornog sistema navode da bi njegovom promjenom i ukidanjem elektorskog koledža države sa najvećim brojem stanovnika, kao što su California i Texas, imale presudan uticaj na ishod izbora i da bi bila ignorisana pitanja značajna za birače u manjim državama.

Uoči svakih neizvjesnih izbora u SAD-u, postoji bojazan da pojedini elektori na elektorskom koledžu neće glasati u skladu s voljom većine savezne države koja ih je izabrala, odnosno da neće glasati za kandidate koje predstavljaju.

Takvi "nevjerni elektori" do sada nisu imali uticaja na konačan ishod, ali ih je na prethodnim predsjedničkim izborima 2016. godine bilo više nego ikada ranije, čak sedam. Dva su "izdala" Trumpa, a pet Hillary Clinton.

"Nevjerni elektori" najčešće glasaju za nekog ko uopšte ne učestvuje na izborima, a svakako ne glasaju za rivalskog kandidata.

Ovogodišnju predizbornu kampanju obilježila je tema pandemije korona virusa.

Trump, protivnik restriktivnih mjera i zatvaranja ekonomije, često umanjuje značaj pandemije, tvrdi da će ona "nestati" i da u njegovom pristupu nije bilo grešaka. Na njegovim masovnim skupovima rijetko ko nosi masku ili drži distancu.

Biden konstantno optužuje Trumpa za katastrofalno upravljanje zdravstvenom krizom koja je u SAD odnijela više od 236.000 života, i obećava oštre mjere protiv epidemije.

U kampanji su određeni značaj imala i rasna pitanja, poslije višemjesečnih antirasističkih protesta u američkim gradovima, i nasilja koje ih je pratilo.

Biden je redovno optuživao Trumpa da je rasista, dok je predsjednik SAD-a protivkandidatu spočitavao da je socijalista.

Liberalni dio američke javnosti Trumpu je izrazito zamjerio što je u prvoj televizijskoj debati s Bidenom izbjegao da odgovori na pitanje da li je spreman da osudi bijele suprematiste (rasiste) i druge ekstremističke grupe s desnice.

Analitičari ocjenjuju da su realni izgledi da na izborima ukupno glasa rekordnih 150 miliona birača, što bi, gledano u procentima, bila najveća izlaznost na predsjedničkim izborima u SAD od 1908. godine.

Prije sutrašnjih izbora, u SAD je bilo moguće glasati na biračkom mjestu i putem pošte. U nekim saveznim državama glasanje unaprijed je bilo moguće jedino putem pošte, a ne i na biračkom mjestu.

Prema federalnom zakonu, brojanje takvih glasova ne počinje prije izbornog dana.

Savezne države su postavile različite rokove za slanje popunjenih glasačkih listića, što bi, u slučaju neizvjesne trke, moglo da dovede do toga da pobjednik ne bude poznat u izbornoj noći, odnosno u srijedu rano ujutru po centralnoevropskom vremenu.

Pravo da glasaju unaprijed iskoristila su oba kandidata. Trump je glasao na Floridi prije devet dana, a Biden je izašao na izbore u srijedu u saveznoj državi Delaware.

Izbori se i danas, radi poštovanja tradicije, održavaju prvog utorka poslije prvog ponedjeljka u novembru, kako je odlučeno 1845. godine. Prethodno su održavani u različitim danima između septembra i novembra.

Novembar je izabran zato što je tada žetva završena, a tadašnjoj većinski seoskoj populaciji u zemlji bio je potreban cijeli dan za put do sjedišta okruga, gdje se glasalo.

Utorak je izabran jer se time ostavljao jedan cijeli dan za put između nedelje, koja se smatrala danom za odlazak u crkvu i odmor, i izbora.

Da izbori budu u utorak poslije prvog ponedeljka odlučeno je sa ciljem izbjegavanja gužvi u sjedištu okruga prvog dana u mjesecu, kada su se obično sastajali lokalni sudovi, ili u srijedu, koja je često bila pijačni dan.

Trump, rodjen 14. juna 1946. godine u New Yorku, prije ulaska u politiku bio je uspješan biznismen čiju je karijeru obilježio posao s nekretninama.

Po završetku studija finansija i trgovine, zaposlio se u očevoj kompaniji koja je gradila stanove, a na njeno čelo došao je 1974. godine.

Kompanija je pod njegovim vodstvom izgradila luksuzne hotele, Trump kulu, kockarnice, a posjedovao je i avio-kompaniju i profesionalni fudbalski tim.

Godine 2004. pokrenuo je popularni rijaliti program "The Apprentice“, čiji su se učesnici takmičili za posao u njegovoj kompaniji.

Prema Forbesovoj listi najbogatijih ljudi na svijetu za 2020. godinu, Trump je na 339. mjestu sa imovinom procijenjenom na 2,5 milijardi dolara.

Ima petoro djece iz tri braka.

Sa sadašnjom suprugom, slovenačkom manekenkom Melaniom Knauss, ima sina Barrona, rođenog 2006. godine.

Biden, rođen 20. novembra 1942. godine u Scrantonu u Pennsylvaniji, aktivan je u američkoj politici 50 godina.

Nakon završenih studija prava kratko je radio kao tužilac, a u Senat SAD izabran je 1972. godine, sa svega 29 godina.

Mjesec dana pošto je izabran za senatora savezne države Delaware, u decembru 1972. godine, njegova tadašnja žena Neilia Hunter i jednogodišnja ćerka Naomi poginule su u saobraćajnoj nesreći, dok su njihovi sinovi, trogodišnji Beau i dvogodišnji Hunter teško povrijeđeni.

Uprkos tragediji, saradnici su ga ubijedili da se ne povlači iz Senata u koji je kasnije šest puta reizabran.

Sa drugom ženom Jill Jacobs dobio je ćerku Ashley 1981. godine.

Godine 2015. doživio je još jednu tragediju, pošto je njegov stariji sin Beau umro od tumora na mozgu.

federalna.ba/Beta