Protest radnika BHRT-a ispred Parlamenta BiH: Gašenje BHRT-a značilo bi gašenje države

U središtu Sarajeva, ispred zgrade Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, danas je odzvanjala jasna i emotivna poruka: gašenje Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) bilo bi istovremeno i gašenje države. Zaposleni javnog servisa protestuju, upozoravajući na višegodišnje ignoriranje zakonskih obaveza, sistemsko urušavanje jedinog državnog medija i opasnost po opstojnost informisanja na državnom nivou. Istovremeno, BHT1 i BH Radio 1 prilagodili su svoju programsku shemu i pokrenuli višesatni specijalni program pod nazivom “Ne gasite BHRT”, posvećen detaljnom pregledu krize javnog servisa, njenim uzrocima i posljedicama po građane BiH.

Najteža kriza od osnivanja BHRT-a

Današnja situacija je, prema riječima v.d. direktora BHRT-a Belmina Karamehmedovića, najteža od osnivanja ove institucije, a njen opstanak zavisi od naplate RTV takse koju uplaćuju građani. Zakon jasno propisuje da BHRT-u pripada 50 posto prikupljenih sredstava, dok Federalnoj televiziji i RTRS-u po 25 posto. Ipak, RTRS je od 2017. godine prestao prebacivati svoj dio, stvarajući dug prema BHRT-u koji danas premašuje 100 miliona KM.

Podršku protestu dali su i uposlenici Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, dok politički predstavnici i dalje ističu da “sredstava ima, ali ne i političke volje” za rješavanje problema. Karamehmedović je naglasio da današnji protest predstavlja posljednji vapaj da se spasi javni servis koji ove godine obilježava 80 godina postojanja. “Godinama traje agonija. Zakon je jasan, ali RTRS od 2017. flagrantno krši zakon. Ako ni nakon ovoga ne bude sluha, ne znam šta još možemo učiniti da spasimo BHRT”, rekao je Karamehmedović.

Direktor Balkanske istraživačke mreže (BIRN) Denis Džidić istakao je nezamjenjivu ulogu BHRT-a u informisanju građana. Prema njegovim riječima, gašenje javnog servisa značilo bi gubitak ključnog izvora informacija, posebno o temama od državnog i historijskog značaja, poput ratnih zločina, genocida u Srebrenici i tranzicijske pravde. Stručnjak za medijsko pravo i bivši ombudsmen za medije FBiH Mehmed Halilović naglasio je da je kriza BHRT-a rezultat političke samovolje i neprovođenja zakona. “Novac postoji, ali se ne koristi jer nedostaje politička volja. Kod nas volja često znači samovolja. Posljedice su vidljive ne samo u javnim emiterima, već i u institucijama kulture od državnog značaja”, rekao je Halilović.

Prijetnje poslovanju i tehnički problemi

Direktorica programa BHRT-a Neda Tadić upozorila je na neposredne prijetnje poslovanju: mogućnost isključenja električne energije i gasa, blokade računa i pljenidbe imovine po sudskim presudama. “Poslovanje je već otežano, a naredni mjeseci donose dodatne prijetnje opstanku javnog servisa”, kazala je Tadić. Predsjednica Sindikata radnika BHRT-a Merima Kurtović Pašalić naglasila je da radnici više neće moliti, već da je dužnost države da osigura postojanje javnog servisa.

Snimatelj BHRT-a Davor Tomić opisao je svakodnevne tehničke probleme sa kojima se susreću. “Radimo sa zastarjelom opremom, signal nam je na alternativnim rješenjima. Dok svjetske televizije prelaze na 4K, mi se borimo da dođemo do HD signala. Na terenu razmišljamo o svemu osim o samom produktu, jer nam oprema ne omogućava normalan rad. Kompletna infrastruktura je urušena i BHRT bez ulaganja ne može pratiti osnovne standarde”, rekao je Tomić.

Politička samovolja i nepoštivanje zakona

Bivši predsjednik Upravnog odbora BHRT-a Plamenko Čustović podsjetio je da je zakonom jasno definisano finansiranje javnog servisa, ali da se ono ne poštuje. “Javni radio-televizijski servis BiH može prestati postojati jedino donošenjem novog zakona. Ne može prestati tek tako i tu je riječ o poštovanju zakona od strane Parlamenta BiH. Ovo je problem koji se može riješiti za mjesec ili dva, ali vlasti to jednostavno ne žele”, rekao je Čustović, dodajući da BHRT može biti ugašen samo zakonskom odlukom, a ne političkom samovoljom.

Bivši direktor BHRT-a Milenko Voćkić istakao je da su zahtjevi radnika identični onima od prije 35 godina. “Iste snage koje su tada zagovarale podjelu i nestanak javnog servisa, to čine i danas, samo drugim metodama. Nacionalno se stavlja iznad profesionalnog, a cilj je isti – oslabiti i ugasiti BHRT”, rekao je Voćkić, podsjećajući na ratna vremena kada je javni servis bio izložen pokušajima fizičkog uništenja.

Bivša uposlenica BHRT-a Sanela Prašović-Gadžo istakla je da gašenje javnog servisa direktno ugrožava funkcionisanje države. “Preko repetitora BHRT-a odvija se komunikacija brojnih institucija, od policije i vojske do telekom operatera. Rušenjem BHRT-a gase se ključne državne veze. Politika nam šalje poruku da korak po korak uništava javni servis”, rekla je Prašović-Gadžo, dodajući da ignoriranje dugovanja prema Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU) pokazuje sistemsko urušavanje BHRT-a.

Današnji protest okupio je radnike BHRT-a, bivše uposlenike, medijske stručnjake i predstavnike kulturnih institucija, a zajednička poruka svih učesnika bila je jasna: opstanak BHRT-a je uvjet opstanka države i njenog evropskog puta.

Vanredni zahtjevi vlastima dok traju protesti

U pismu upućenom zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti, menadžment BHRT-a ističe da je neophodno osigurati provođenje zakonskih odredbi iz člana 23. Zakona o javnom RTV sistemu BiH, te poziva Parlamentarnu skupštinu i Vijeće ministara da preuzmu odgovornost i garantuju poštivanje zakona od strane sva tri javna RTV servisa u zemlji.

Jedan od ključnih zahtjeva BHRT-a odnosi se na hitno obezbjeđenje kreditnih sredstava sa odgođenim plaćanjem, koja bi bila korištena za izmirenje svih tekućih obaveza javnog servisa. Kredit bi bio pokriven naplatom potraživanja BHRT-a u sudskim sporovima sa Radio-televizijom Republike Srpske (RTRS), a Vijeće ministara BiH bi trebalo biti garant ovih sredstava. Uz to, menadžment traži da se iz viška prihoda Regulatorne agencije za komunikacije ili tekuće budžetske rezerve BHRT-u dodijele sredstva za izmirenje postojećih dugovanja.

Menadžment također poziva predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH da utvrdi i javno objavi razloge za odugovlačenje sudskih postupaka u Republici Srpskoj u slučajevima između BHRT-a i RTRS-a, u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH od 27. marta 2025. godine (AP-4567/23).

Pored toga, BHRT traži hitno formiranje ad hoc komisije Parlamentarne skupštine BiH koja bi, zajedno s Upravnim odborom i menadžmentom BHRT-a, izradila strategiju za rješavanje postojećih problema i očuvanje funkcionalnosti javnog servisa.

Menadžment naglašava da rokovi iz Reformske agende BiH, koje je prihvatila Evropska komisija, posebno ističu obaveze države u vezi s BHRT-om. Ukoliko Parlamentarna skupština i Vijeće ministara ne preuzmu potrebne mjere u roku od 30 dana, BHRT najavljuje pokretanje procedura za zaštitu svojih prava pred nadležnim instancama.

Ovi zahtjevi dolaze u trenutku kada se javni servis suočava s ozbiljnim finansijskim i operativnim problemima, a protest zaposlenika naglašava hitnost i značaj mjera za očuvanje funkcioniranja BHRT-a, institucije koja ima ključnu ulogu u informisanju građana i očuvanju javnog interesa u Bosni i Hercegovini.

federalna.ba