Bh. farmeri odredili rok: Mogući protesti ispred Parlamenta BiH i blokada granica

Loše stanje u agraru dovelo je proizvođače na rub egzistencije. Proljetna sjetva je na pragu, a najveći broj domaćih ratara nije opredijeljen ni šta ni da li uopšte sijati.

Prezaduženi, praznih džepova i bez garancije za sigurnu proizvodnju domaći farmeri još zbrajaju gubitke. Protekla je godina, kažu, po prinosu i kvalitetu žitarica -nikada bolja, no nesigurno tržište i niske cijene dovele su ih do ruba propasti

"U momentu žetve kukuruz je bio 27-28 KM, koje mogao da proda, prodao je, a sad je neka uvozna cijena iz Srbije 210 eura i to je ogromna razlika sad ako uzmete na nekih 150-200 tona to su ogromna sredstva kad ih čovjek u jednoj godini izgubi", kaže Boško Radić, predsjednik Udruženja proizvođača sela Semberije.

"Ako se ovako nastavi, mi nećemo moći izdržati konkurenciju okruženja. Čak se recimo, kiseli kupus, još u neke markete dovozi iz Srbije", mišljenja je proizvođač Cvijetin Stajić.

Podsticaja nema, niti zaštite domaće proizvodnje koji bi garantovali siguran plasman.

"Tek u sljedećoj godini ćemo imati problem da nećemo imati, džaba su zaštitne mjere kad nećemo imati proizvodnju. S jedne strane nas podstiču, daju pakete da se što više zasije, da se što više ulaže, a na kraju evo do čega smo došli, niko ništa ne može da proda. To nije dobra slika", smatra Savo Bakajlić, predsjednik udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.

"Što se tiče same proizvodnje pšenice, tu Ministarstvo poljoprivrede RS izdvaja 300 KM po hektaru, bilo je 200 i 5 feninga po kg i ako je prinos bio 600 tona tih 300 i ovamo 200, to je 500. Međutim, ukinut je taj podsticaj, iz Ministarstva su govorili da je to zbog "lažiranih" poljoprivrednih proizvođača. Nismo mi svi "lažirani", to je neka druga priča", ističe Radić.

Uložili su i žalbu na ovogodišnji Pravilnik resornog ministarstva za raspodjelu podsticajnih sredstava. Ukoliko ne dođe do izmjena, ni Pravilnik, kažu, neće biti podržan.

"Da se izbace neke stvari, a to je prerađivački sektor, pitanje lovstva i sl., da se uštedi nekih 10-tak miliona i da se to direktno ubaci u proizvodnju, u tov mesa, vrtlarstvo... Mi ćemo se dogovoriti kako to podijeliti da svi budu zadovoljni, a ovako da se troše sredstva, onda bi budžet morao biti 100 miliona da bude dovoljan za sve. Mora se budžet skresati ove godine, sve ono što je nebitno, što je razvojno, jer nemamo se mi šta razvijati, mi smo propali i ovako", poručio je Bakajlić.

Bh. farmeri donijeli su odluku: ukoliko se do 23. februara ne preduzmu zaštitne mjere, organizovat će proteste ispred Parlamenta BiH, a potom i blokadu granica.

"Mi jednostavno pokušavamo i dalje, tražimo razgovor i kompromis da ne budemo ni mi ni država maltretirani i ponižavani, ali eto, oni čekaju zadnji trenutak da se nešto pokrene. Otkad mi pričamo i o SSP-u i zaštiti domaće proizvodnje, i to ne nailazi na odjek, ali mora doći i taj dan. Mi odustati nećemo, po bilo koju cijenu", naglasio je Bakajlić.

Veliki dio sredstava protekle je godine kroz mjeru rješavanja problema plasmana, dodijeljen domaćim otkupljivačima, kao podsticaj da otkupe i prerade domaću sirovinu. Farmeri kažu da te količine od njih gotovo niko nije otkupio.

federalna.ba/Ivana Đurđević-Bajić