Bez reformi nema ni napretka u pregovaračkom procesu BiH s EU
Sjednice državnih institucija i danas bez reformskih zakona. Prioritet je, čini se, tek detektirati što trebamo uraditi. Ponavljanje je majka znanja. Pa smo još jednom zaključili kako je Poglavlje 23 koje se odnosi na pravosuđe, borbu protiv korupcije i temeljna prava kamen spoticanja Bosne i Hercegovine na putu evropskih integracija. Da bi se napredovalo, potreban je dogovor bez kojeg nema ni reformi. Zemlje regije napravile su iskorake u ovoj oblasti, opet ostaje pitanje koliko će Bosna i Hercegovina čekati.
Bez reformi nema ni napretka u pregovaračkom procesu Bosne i Hercegovine i članstva u EU. Reforma pravosuđa jedan od temelja, ali i trenutna prepreka na tom putu. Odnosno Poglavlje 23.
“Bosnu i Hercegovinu čeka težak put. Nama su potrebni ljudi koji žele raditi, potrebni su nam političari i stručnjaci. Uvjeren sam da će s razmjenom iskustava sa zemljama koje imaju otvorene pregovore, a pogotovo s najmlađom članicom Hrvatskom pomoći Bosni i Hercegovini evropskom putu jer drugi put za Bosnu i Hercegovinu ne postoji”, rekao je ministar pravde BiH Davor Bunoza.
“Govorimo o Zakonu o sudovima, Zakonu o VSTV-u, Zakonu o zaštiti ličnih podataka i Zakonu o kontroli granica. To su zakoni koje isticao i komesar za proširenje Varhelji prilikom nedavne posjete Bosni i Hercegovini. Očekujemo da prije ljetne pauze za godišnje odmore imamo bar neke od zakona usvojene”, poručio je Johann Sattler, šef delegacije EU u BiH.
Odustajanje od evropskog puta nije opcija jer je ulog prevelik. Ubrzanje reformskog procesa i donošenje pregovaračkog okvira neki su od zadataka pred bh. vlastima.
“Istrajat ćemo na odlučnosti u ispunjavanju preostalih obavezam poput reforme izbornog zakonodavstva koja podrazumijeva kako provedbu domaćih presuda tako i međunarodnih sudova – Evropskog suda za ljudska prava i u smislu legitimnog predstavljanja, otklanjanja svih oblika diskriminacije”, istakla je Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH (HDZBiH).
“Moramo raditi zajedno da bismo osigurali da reforme budu provedene, ali isto tako i duboko ukorijenjene u pravosuđe svake zemlje. Nezavisnost pravosuđa, efikasne antikorupcijske mjere i zaštita ljudskih prava moraju postati norma. Norma, ne izuzetak”, naglasila je Claire Bazy Malaurie, predsjednica Venecijanske komisije.
Na podršku i značaj evropskih integracija ukazao je hrvatski ministar pravosuđa Damir Habijan,
kao i na poštivanje principa konstitutivnosti naroda.
“Da li će ovaj proces biti lagan - neće biti lagan, da će biti izazovan – bit će, ali u konačnici nakon što se prođe pogotovo poglavlje 23, vrlo bitno, velike benefite osjetit će svi građani. To je ono što je ključno i ovaj cijeli proces ne radi se radi Evropske komisije i Evropske unije, radi se isključivo radi Bosne i Hercegovine”, dodao je Habijan.
“Država Crna Gora je dobila pozitivno mišljenje na IBAR za ispunjenje privremenih mjerila. To je krupan korak za Crnu Goru i mi ćemo nastaviti sprovoditi evropsku agendu i očekujemo da ćemo do 2027-’28. godine postati dio evropske porodice”, rekao je Andrej Milović, ministar pravde Crne Gore.
Zemlje regije imaju priliku napredovati ka EU. Na vlastima je da li će je iskoristiti. Iako je reforma pravosuđa u Bosni i Hercegovini počela prije više od 20 godina, čini se aktuelnija nego prije, kao i udaljeni stavovi političkih aktera od kojih zavisi postizanje dogovora.
federalna.ba