Belgijski plan policijskih upada u domove migranata po uzoru na ICE kritikovan kao „zakon straha"

Belgija bi mogla svjedočiti policijskim upadima u domove po uzoru na američku Službu za imigraciju i carine (ICE), koji podsjećaju na američke mjere protiv imigracije, upozorili su aktivisti za ljudska prava nakon što su zastupnici odobrili zakon koji policiji omogućava prisilan ulazak u stambene objekte radi deportacije osoba bez regulisanog boravišnog statusa.

Već mjesecima u Belgiji traje intenzivna rasprava o mjerama koje je uvela vladajuća koalicija desnog centra kako bi povećala broj deportacija osoba kojima je odbijeno pravo na ostanak u zemlji.

Uoči parlamentarnog glasanja prošlog petka širom zemlje održano je više od 60 protesta, čime su se demonstranti pridružili kritikama nevladinih organizacija, sudija i advokatskih udruženja.

Pojedini kritičari povukli su paralelu sa Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je broj hapšenja koja provodi Služba za imigraciju i carine (ICE) naglo porastao tokom administracije Donalda Trumpa.

Policiji omogućen ulazak u domove bez pristanka stanara

Zakon, koji bi trebao stupiti na snagu narednog proljeća, daje belgijskoj službi za imigraciju ovlaštenje da od istražnog sudije zatraži odobrenje za ulazak u stambene objekte u kojima bi mogle boraviti osobe bez dokumenata, uključujući domove u kojima migrante smještaju prijatelji ili članovi porodice.

Nakon pribavljanja sudskog naloga policija će moći ulaziti u domove bez pristanka stanara između 5 i 21 sat, potencijalno i u prisustvu djece. Nakon ulaska moći će privoditi osobe i provoditi pretrage radi pronalaska identifikacijskih dokumenata.

„To je zakon straha“, izjavila je Carine Thibaut, direktorica belgijskog ogranka Amnesty Internationala za francusko govorno područje, ukazujući na posljedice koje bi takvi upadi mogli imati na djecu i osobe koje su migrantima pružile smještaj.

„On zaista širi strah“, dodala je.

Zvaničnici su naveli da će mjere biti usmjerene na osobe kojima je odbijen azil u Belgiji, koje su ignorisale naloge za napuštanje zemlje i koje se smatraju prijetnjom javnom redu ili nacionalnoj sigurnosti.

Kritike zbog nejasnih kriterija i nedostatka pravne zaštite

Brojni kritičari upozorili su da zakon nejasno definiše šta predstavlja prijetnju javnom redu, navodeći slučajeve u kojima su se ti izrazi koristili za osobe koje su radile neprijavljeno, prošle kroz crveno svjetlo na semaforu ili počinile krađu u prodavnici.

To znači da će pojedinačne sudije odlučivati o tome mogu li privatni domovi postati mjesta provođenja imigracijskih mjera.

Prema navodima Amnesty Internationala, sudije neće imati puna istražna ovlaštenja, već će biti ograničene u pogledu osoba od kojih mogu tražiti dodatne informacije. Istovremeno, zakon ne predviđa mogućnost žalbe ili osporavanja donesenih odluka.

„Uvijek govore da je riječ o kriminalcima“, rekla je Thibaut.

„Mi uvijek odgovaramo da već imaju sve alate za rješavanje tog problema jer to mogu učiniti kroz redovni pravosudni sistem.“

Njena organizacija jedna je od 20 organizacija za ljudska prava koje su upozorile da zakon dodatno poistovjećuje nepostojanje legalnog boravišnog statusa s kriminalnim ponašanjem.

„Dom je nepovrediv. Ovo ustavno načelo nikada ne bi smjelo zavisiti od administrativnog statusa osoba koje u njemu žive“, poručile su organizacije.

Organizacije upozoravaju na posljedice po ljudska prava

Sličan stav iznijela je i Platforma za međunarodnu saradnju u oblasti migranata bez dokumenata (PICUM), sa sjedištem u Bruxellesu.

„Ovo zaista nema nikakve veze s ljudima koji su počinili krivična djela“, rekla je Chiara Catelli, predstavnica ove organizacije za zagovaranje prava.

„Ovdje je zapravo riječ o nastojanju da se ljudi vrate, odnosno deportuju, što je administrativni postupak.“

Dodala je da su posljedice sličnih mjera već vidljive u Sjedinjenim Američkim Državama.

„Svi smo vidjeli razorne posljedice upada u domove u SAD-u, gdje oni podstiču strah i nasilje te razdvajaju porodice. Duboko je zabrinjavajuće što jedna država članica EU sada kreće u istom smjeru.“

Catelli je napomenula da su slične restriktivne mjere već na snazi u zemljama poput Nizozemske i Njemačke.

Nedavno odobrena uredba Evropske unije o vraćanju migranata, čiji je cilj povećanje broja deportacija širom Unije, sadrži slične odredbe, što znači da bi i druge države članice uskoro mogle usvojiti uporedive mjere.

„Zaista se bojimo da je ovo početak nečega što će postati mnogo rasprostranjenije“, rekla je, prenosi The Guardian.

„Početak slabljenja vladavine prava“

Thibaut je upozorila da bi mjere poput onih u Belgiji mogle postepeno narušavati prava svih građana.

„Ovo je početak slabljenja vladavine prava i poštovanja ljudskih prava“, izjavila je.

„Ovoga puta riječ je o osobama bez dokumenata, a nakon toga to bi mogle biti osobe koje koriste droge. Tako se polako, korak po korak, razgrađuje društvo zasnovano na ljudskim pravima, poštovanju pravde i podjeli vlasti.“

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.