Bečarević: Južna interkonekcija je jedini pravac koji stvarno diversifikuje snabdijevanje

Energetska stabilnost kao misaona imenica. Šta donosi neizvjesna situacija na svjetskom tržištu energenata? BiH između istočne i južne interkonekcije. Interesi velikih preko novčanika malih. Gosti emisije Plenum bili su Almir Bečarević i Nedeljko Elek.

Bečarević: Zemlje se pripremaju, a mi još uvijek čekamo i nadamo se da će sve ostati kao prije

Bivši direktor BH-Gasa Almir Bečarević, je detaljno komentarisao odluku Evropske unije o zabrani uvoza ruskog gasa, posljedice te odluke, stanje u regionu i mogućnosti snabdijevanja BiH u narednim godinama.

Već na početku razgovora, Bečarević je istakao da je situacija kompleksna i da se ne može posmatrati samo kroz ekonomski, nego i politički i sigurnosni okvir. Prema njegovim riječima, presudnu ulogu u narednom periodu imaće Bugarska, jer se preko njene teritorije odvija jedini preostali kopneni tok ruskog gasa ka zemljama regiona.

“Sve će zavisiti od stava Evropske unije po pitanju tranzita kroz Bugarsku, jer je to jedina zemlja preko koje prelazi prirodni gas i koji ide prema Srbiji, Mađarskoj i BiH. Cijeli taj segment Turskog toka u ovom trenutku predstavlja jedini kopneni pravac snabdijevanja unutar Evropske unije i samim time za Bosnu i Hercegovinu. Bugarska jeste najavila da bi mogla obustaviti tranzit, ali ja bih tu i dalje ostavio jedan veliki upitnik, jer sve što se događa posljednjih mjeseci pokazuje da pojedine države jedno govore, a drugo rade.”

Bečarević dodaje kako eventualna zabrana tranzita znači da bi BiH gas morala nabavljati na otvorenom tržištu, što može imati značajne finansijske posljedice.

Bečarević je zatim ukazao na činjenicu da zemlje u okruženju ubrzano poduzimaju korake ka sigurnom snabdijevanju gasom, dok BiH još uvijek čeka da se “nešto riješi samo od sebe”.

“Zemlje regiona već sada zaključuju dugoročne ugovore. Vidimo da Mađarska, iako se javno protivi odlukama EU, zapravo radi nešto sasvim drugo. Ona je već zaključila dva desetogodišnja ugovora za nabavku gasa u količini od oko sedam milijardi kubika, što praktično pokriva gotovo cijelu potrošnju Mađarske. Srbija je takođe zaključila dva ugovora – bez obzira šta politički vrh Srbije govori, oni se očigledno pripremaju na sve scenarije. Hrvatska uopšte više ne kupuje gas od Gazproma. Potpuno je prešla na LNG terminal na Krku. Slovenija je potpisala ugovor sa Alžirom. Dakle, zemlje se pripremaju, a mi još uvijek čekamo i nadamo se da će sve ostati kao prije, što je potpuno nerealno.”

Dodaje kako BiH, ukoliko zakasni, može platiti gas mnogo skuplje zbog ograničenih transportnih kapaciteta regionalnih gasovoda.

Na pitanje o tome kada će se odluke EU početi odnositi na BiH, Bečarević je rekao da mišljenje Energoinvesta o 2028. godini nije potpuno usklađeno sa razvojem u Evropskom parlamentu.

“Prema informacijama koje su objavljene i prema onome što traži Evropski parlament, rok nije početak 2028. nego 30. septembar 2027. Parlament traži još kraće rokove, pritisak je ogroman, a prvo čitanje zakona zakazano je za 15. januar. Tada će se praktično odlučiti sudbina svih rokova. Tako da, po meni, puno je preciznije reći da će BiH biti uključena ranije, jer EU želi potpuno okončati pitanje ruskog gasa u najkraćem mogućem roku.”

Bečarević ponovo ističe neizvjesnost oko Bugarske, ali naglašava da vrijeme curi i da se region ne može oslanjati na improvizacije.

Govoreći o energetskom pejzažu Evrope, Bečarević ističe koliko se situacija promijenila.

“Najbolja godina Gazproma bila je prije 3 do 5 godina kada je u Evropsku uniju izvezeno čak 200 milijardi kubika gasa. Prošle godine EU je uvezla samo 13 milijardi kubika. Dakle, sa 200 na 13. I sad EU treba zamijeniti i tih 13 milijardi. Po meni, to će uraditi bez ikakve muke jer se paralelno grade LNG terminali. Samo Njemačka je u zadnje dvije godine izgradila šest terminala. Ne jedan – šest.”

Bečarević naglašava da je gas iz Azerbejdžana dostupan, ali upozorava da bi BiH opet mogla zakasniti.

“Mi danas možemo kupiti gas iz Azerbejdžana, jer je taj gasovod trenutno više prazan nego pun. Kapacitet je oko milijardu i po do milijardu osamsto miliona kubika. Srbija je već zakupila oko 400 miliona. Dakle, kapacitet ima. Ali ako dođe do prekida tranzita i ako mi do tada ne zaključimo ugovore, bojim se da će Srbija i Mađarska zakupiti sve preostale količine. To je realnost – niko neće čekati Bosnu i Hercegovinu.”

Bečarević je oštro kritikovao izjave iz RS o tome “ko grije Sarajevo”.

“To su takve budalaštine i nebuloze da ja ne mogu vjerovati šta ljudi izjavljuju, i to ljudi koji su ministri. RS je tek 2015. počela nabavljati gas direktno od Gazproma i potpisala je isti ugovor koji Energoinvest ima od 1997. godine. Nama nikada nije trebao Orban za transport gasa kroz Mađarsku. To je javna usluga – odete kod mađarskog transportera, zakupite kapacitet i transportujete gas.”

Bečarević detaljno objašnjava političko-ekonomski razlog prekida.

“Država Rusija je počela koristiti prihode od izvoza gasa za finansiranje rata i agresije prema Ukrajini. EU je rekla – dosta. Ovo što je gospodin Elek rekao je tačno: Evropa je više platila Gazpromu nego što je dala pomoći Ukrajini. Ali od 2027. to više neće biti tako, jer se Evropa sistematski odvaja od ruskog gasa.”

Bečarević je naglasio da je za BiH najvažniji projekat južna interkonekcija, te da je Federacija mogla davno sama finansirati njen početak.

“Južna interkonekcija je jedini pravac koji predstavlja stvarnu diversifikaciju. To su dva sigurna izvora – LNG terminal na Krku, čiji je kapacitet Hrvatska podigla sa tri na šest milijardi kubika, i gas iz Azerbejdžana koji dolazi južnim koridorom do Albanije i treba ići dalje prema Centralnoj Evropi. To je pravac koji ima smisla. Pravac iz Srbije ne nudi ništa – isti izvor, isti smjer, isti rizik. Dakle, nula sigurnosti.”

Elek: BiH ima stabilno snabdijevanje, a region i dalje zavisi od ruskog gasa

Direktor Sarajevo-gasa Istočno Sarajevo, Nedeljko Elek, je komentarisao odluku Evropske unije o zabrani uvoza ruskog gasa, njen utjecaj na Bosnu i Hercegovinu i mogućnosti snabdijevanja u predstojećim godinama. Istakao je da se, po njegovom mišljenju, radi o pretjerano politizovanom pitanju u kojem EU pokazuje – kako kaže – „veliku dozu licemjerja“, ali je istovremeno poručio građanima da je trenutna sezona sigurna i da razloga za paniku nema.

Elek je razgovor započeo porukom smirivanja javnosti i naglasio da je snabdijevanje tokom ove zime potpuno stabilno. Upozorio je da se tema politizuje i da se nepotrebno stvara strah kod potrošača.

“Slično razmišljamo ja i kolega Bečarević. Ono što je važno da građanima kažemo jeste da smo za ovu sezonu potpuno uredni. Znači, neće biti nikakvih problema. Transport ide preko Srbije, preko dijela gasovoda kojim upravlja Sarajevo-gas, i mi ćemo uredno isporučivati gas Sarajevu. Zato nema razloga za brigu, niti treba da se pravi panika.”

Dodao je da dosadašnji tokovi i cijene ostaju nepromijenjeni te da se snabdijevanje odvija „kao i svake godine“.

Elek zatim prelazi na širu političku sliku i tvrdi da odluka EU nije dosljedna mjerama koje je donosila proteklih godina.

“Po meni je ovo nastavak licemjerne politike EU. Pogledajte – od početka, kako ja kažem, specijalne vojne operacije u Ukrajini, EU je Ukrajini poslala 90 milijardi eura pomoći. A za isto to vrijeme kupila je 240 milijardi energenata od Rusije. Znači, pomogla je 90, platila 240. To su brojke, ne politika.”

Upozorio je i na izjavu nekadašnjeg njemačkog ministra energetike koji je 2022. najavio da će Njemačka u roku od dvije godine postati 100% neovisna o ruskom gasu.

“On je rekao: za dvije godine bićemo nezavisni. To je trebalo biti 2024. A evo, sad ulazimo u 2026, uvedeno je 31.000 sankcija Rusiji, a 26% njemačkog tržišta i dalje čini ruski gas. Što znači da oni to ne mogu spustiti ni u narednih 10 godina.”

Elek smatra da potpuno odustajanje od ruskog gasa nije realna opcija, posebno za zemlje koje nemaju razvijene LNG terminale, vlastitu infrastrukturu ili alternativne pravce.

“Ja mislim da je teško i neizvodljivo odreći se ruskog gasa – ni Evropi, a pogotovo nama ovdje. LNG iz Amerike nije samo kupovina – to je ogromna logistika. Vidimo da ni oni sami nisu sve pripremili. Ovaj sukob traje već četiri godine, i sve ide postepeno.”

Kao primjer navodi razvoj nuklearne energije:

“Francuska pregovara o izgradnji novih nuklearki, a nije izgradila ni jednu u zadnjih 20 godina. Rusija je izgradila devet. To vam govori koliko je sporo sve to.”

Iako smatra da je ruski gas najpovoljniji, Elek priznaje da region ima tehničku mogućnost za nabavku azerbejdžanskog gasa kroz Srbije.

“Srbija ima interkonektor sa Bugarskom i već uzima dio gasa iz Azerbejdžana. To više nije 100% ruski gas. I otprilike 20% sada uzimaju iz Azerbejdžana. To znači da taj gas može doći i u BiH. Ali postavlja se pitanje: ima li Azerbejdžan dovoljno količina i po kojim cijenama? I možemo li mi zakupiti transportne kapacitete?”

Elek naglašava da zavisimo od komercijalne utakmice mnogo većih tržišta.

Govoreći o novim pravilima EU, Elek ističe da se mjere odnose na zemlje članice, dok je tranzit prema trećim zemljama — poput BiH — za sada dozvoljen.

“U paragrafu 3 stoji da se odluka odnosi na korisnike EU. To znači da je tranzit prema trećim zemljama dozvoljen. To je jedno od službenih tumačenja. Kako će Bugarska to iskoristiti — da li će podići cijene transporta, ili usloviti vrstu gasa — to ne znamo. Ali sumnjam da će iko tek tako odbaciti jeftin ruski gas.”

Elek ističe da očekuje da bi nakon završetka rata u Ukrajini moglo doći do šireg sporazuma koji bi ponovo otvorio mogućnost normalizacije energetskih odnosa.

“Ja iskreno mislim da će se u naredne dvije godine naći globalno rješenje. Kada se potpiše mirovni sporazum, vjerujem da će se u paketu ukinuti sankcije i da će se vratiti odnos na neku normalu. Naše količine su male, gotovo zanemarive.”

Direktor Sarajevo-gasa upozorio je da BiH nikada nije završila razvoj interne infrastrukture, što nas čini ovisnim o jednoj jedinoj trasi.

“Mi nismo uradili ključnu stvar – nismo napravili svoju gasnu mrežu. I zato smo ovisni. A ja smatram da je rješenje u više pravaca, u više veza i u većem broju alternativnih mogućnosti.”

Dodao je da RS već radi na velikim projektima koji treba da omoguće diversifikaciju.

“Mi pravimo novi gasovod od granice sa Srbijom do granice sa Hrvatskom. Naš gasovod je dvosmjeran – izlazimo u Novom Gradu, a drugo krilo ide prema Trebinju, gdje imamo vezu sa Hrvatskom i Crnom Gorom. To su velike investicije.”

Elek naglašava da magistralni gasovod nije dovoljan:

“Magistralni gasovod je samo 50% posla. Mi paralelno u 25 gradova RS radimo stanice za gasifikaciju. Jer nije dovoljno da cijev prođe — gradovi moraju biti spremni da pređu na gas.”

Elek odbacuje tvrdnje da zbog politike treba odbaciti ruski gas.

“Moramo se složiti da je najjeftiniji ruski gas. I to važi za građane i Federacije i Republike Srpske. Građanina ne interesuje gdje ide novac koji Energoinvest uplati Gazpromu. Njega interesuje da ima jeftino grijanje. To je suština.”

Govorio je i o prošlogodišnjem sporu oko ugovora sa Energoinvestom, gdje su se pojavile tvrdnje da je Sarajevo-gas prijetio obustavom.

“Ja nikome nisam prijetio. Rekao sam samo da bez potpisanog ugovora ne mogu pružati transportnu uslugu. To je čisti poslovni odnos. Na kraju smo definisali cijenu, Energoinvest ju je prihvatio i sve je bilo uredno.”

federalna.ba