Baletna predstava "Panta Rhei" NP Sarajevo na sceni BNP-a Zenica
Baletna predstava „Panta Rhei“ u koreografiji i režiji Belme Čečo Bakrač i u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo, biće izvedena večeras, u utorak 10. oktobra u 20 sati na sceni Bosanskog narodnog pozorištu Zenica.
Balet „Panta Rhei“ je zamišljen kao baletni triptih koji inspiraciju i osnovu nalazi u kompozicijama savremenih kompozitora. Prvi dio predstave nosi naziv Sjenke, a koreografisan je na muziku svjetski poznatog italijanskog kompozitora Ludovica Einaudia. Drugi dio predstave je Buđenje za koji je muziku komponovao mladi bh. kompozitor Toni Toplan, a treći dio Tajna rađen je na muziku afirmisane bh. kompozitorice Svjetlane Bukvich koja već dugi niz godina živi i radi u New York-u.
U predstavi uz prve soliste Tamaru Ljubičić i Mihaila Mateescua, solističke dionice izvode Selma Efendić i Boris Vidaković. Ostatak ansambla čine: Ana Kuzmanović, Zulejha Kečo, Albina Huskić, Lejla Bajramović, Elio Arnoldo Villa Garcia, Til Čmančanin, Denis Zhuchenko, Goran Staniškovski i Ivan Salonski. Kostimografkinja je Amna Kunovac Zekić, dok scenografiju potpisuje Marijela Hašimbegović.
RIJEČ KOREOGRAFKINJE
"Panta Rhei je baletski triptih zasnovan na neoklasičnom stilu i savremenom plesnom pokretu. Predstava govori o traganju današnjeg čovjeka za iskonskim vrednotama života i pokušaju pronalaska vlastite sreće. Pogubljen u mnoštvu sumnjivih informacija i pogrešnih putokaza on luta bespućima vlastite zablude. Čudnovate raskrsnice, magični putevi, paradoksalni izazovi „Novog doba“, ostavljaju čovjeka samog u borbi da pronađe „svjetlo“ i smisao svog postojanja. Inspirativna muzika kompozitora Ludovika Einaudija, Tonija Toplana i Svjetlane Bukvich, u koreografsko-režijskom konceptu donosi putovanje kroz vrijeme i to od nostalgične prošlosti preko neizvjesne sadašnjosti do tmurne budućnosti.
I upravo taj vremeplov je ta nepovratna kategorija koja teče, prolazi pored nas, a da je često nismo ni svjesni sve do trenutka dok se ne pogledamo u ogledalo i vidimo naše sjenke iz prošlosti. U vječnom čekanju boljeg života i, u konačnici, odlaska u „obećanu“ zemlju, današnji čovjek postaje apatrid koji nikom nije potreban. Svjestan svoje nebitnosti u vrtlogu globalnih procesa, on, putnik sa jednim koferom, shvata važnost onoga što nosi u svom srcu i u svojoj duši. Na tom fonu i vizuelno oblikovanje predstave je minimalističko, u kojem scena postaje simbol stanja duha i svijesti današnjeg čovjeka. Da se život i umjetnost međusobno prepliću i da su oboje nepredvidivi, dokaz je i ova predstava.
Dok sam pisala libreto za balet "Panta Rhei" u kojem se vojnik sa ratišta vraća kući, u kojem migranti traže svoje mjesto pod suncem, nisam mogla ni slutiti da će se u našoj neposrednoj blizini ubrzo dešavati novi, užasan rat. Sav taj pritisak i strah od rata je nestajao kada sam dolazila na probe i ulazila u baletsku salu. Izuzetna energija, želja, posvećenost i profesionalnost naših baletskih igrača ulijevali su mi nadu i davali snagu i vjeru da u ovim teškim vremenima možemo napraviti važnu predstavu za našu vjernu publiku. Zbog toga sam veoma sretna i zahvalna našem baletskom ansamblu.
Tragajući za odgovorima na pitanja: da li je današnji čovjek zaista sam, otuđen, da li postoji još jedna šansa za čovječanstvo ili su do sada propuštene sve prilike, dolazimo do jednog zida, do onog monolita iz Kubrickove Odiseje u svemiru, koji možda krije odgovor na pitanje ko smo zaista mi. Svijet naočigled svih nas postaje robotiziran, vrijeme je stoga da se osvrnemo na ono što nas čini ljudima, da zadržimo i sačuvamo našu najveću vrlinu – humanost. Sve oko nas je u vječitom kretanju, u promjeni, sve teče! "- kazala je povodom sarajevske premijere (koja je upriličena na sceni NPS 30.03. 2022. godine) koreografkinja Belma Čečo Bakrač.
federalna.ba/BNP Zenica