Bachelet traži suzbijanje rasizma prema ljudima porijeklom iz Afrike
Visoka komesarka UN za ljudska prava Michelle Bachelet pozvala je zemlje svijeta da više rade na sprečavanju diskriminacije, nasilja i sistemskog rasizma nad ljudima porijeklom iz Afrike i "nadoknade im štetu", uključujući isplatu reparacija.
Njen izvještaj nudi širok pogled na korijene vijekova zlostavljanja sa kojima su se suočavali Afrikanci i ljudi afričkog porijekla premješteni u doba prekoatlantske trgovine robovima. Izvještaj koji je nastajao godinu dana, zasniva se na nadi od podsticaja tokom nedavne, pojačane kontrole rasizma širom svijeta i njegovog uticaja na ljude afričkog porijekla, što je oličeno ubistvima nenaoružanih Crnaca u Sjedinjenim Državama i drugdje.
"Danas je važna prilika da se postigne prekretnica ka rasnoj jednakosti i pravdi", kaže se u izvještaju.
Cilj izvještaja je da ubrza djelovanje država na zaustavljanju rasne nepravde, da se ukine nekažnjivost policije za kršenje prava, da se osigura da se čuje šta govore ljudi afričkog porijekla i borci protiv rasizma, da se preuzimanjem odgovornosti i obeštećenjem suoči s ranije nanesenom nepravdom.
Govoreći i odštetu najeksplicitnije do sada, Bachelet je u video-izjavi ukazala da sama novčana naknada nije dovoljna i da bi bila samo dio niza mjera koje bi pomogle da se nepravde isprave i navela i restituciju, rehabilitaciju, priznavanje nepravde, izvinjenje, memorijalizaciju, obrazovne reforme i "garancije" da se takve nepravde više neće ponoviti.
Savjet za ljudska prava koji UN podržavaju, naručio je taj izvještaj tokom posebne sjednice prošle godine pošto je crnog Amerikanca Georgea Floyda policajac bijelac ubio u Minneapolisu u maju 2020. Policajac Dereck Chauvin osuđen je prošle sedmice na 22,5 godine zatvora.
Masovni protesti širom SAD zbog ubistva Floyda i presuda Chauvinu su "osnovna tačka u borbi protiv rasizma", piše u izvještaju.
Izvještaj je zasnovan na razgovorima s više od 340 ljudi, uglavnom afričkog porijekla, i sa stručnjacima, na više od 100 pisanih priloga, među njima i država i na pregledu javnog materijala, saopštila je kancelarija Visoke komesarke.
Analizirano je 190 smrtnih slučajeva, uglavnom u SAD, da bi se pokazalo policija rijetko odgovara za kršenje prava i za zločine protiv ljudi afričkog porijekla, a slični obrasci maltretiranja su primijećeni i u policijama u mnogim drugim zemljama.
Izvještaj je predstavio slučajeve, zabrinutost i stanje u oko 60 zemalja, uključujući Belgiju, Brazil, Veliku Britaniju, Kanadu, Kolumbiju i Francusku.
"Nismo mogli naći nijedan primjer države koja se u potpunosti obračunala s prošlošću ili je sveobuhvatno objasnila sadašnji uticaj na život ljudi afričkog porijekla", rekla je novinarima Mona Rishmawi koja vodi Odjeljenje Kancelarije UN za ljudska prava za nediskriminaciju. "Stoga je naša poruka da je ova situacija neodrživa", naglasila je ona.
Obeštećenje treba razmatrati "i na kolektivnom i na individualnom nivou" rekla je ona, dodavši da svaki takav postupak "počinje priznavanjem prošlih nepravdi i nije jednostavan za sve". Rekla je da zemlje moraju da se osvrnu na sopstvenu prošlost i prakse kako bi procijenile kako dalje.
Izvještaj Ujedinjenih nacija pozvao je zemlje da "isprave grešku vijekova nasilja i diskriminacije" dajući "formalno priznanje i izvinjenje, vodeći proces kazivanja istine i dajući reparacije u raznim oblicima".
U izvještaju je osuđena "dehumanizacija ljudi afričkog porijekla" koja je u prošlosti bila "ukorijenjena u lažnim društvenim konstrukcijama" da bi opravdala porobljavanje, rasne stereotipe i štetnu praksu, uz tolerisanje rasne diskriminacije, nejednakosti i nasilja.
Navode se i nejednakosti sa kojima su danas suočeni ljudi afričkog porijekla i "oštra društveno-ekonomska i politička marginalizacija" u mnogim zemljama, uključujući nepravde u pristupu obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, zaposlenju, stanovanju i čistoj vodi.
federalna.ba/Beta