Azerbejdžan traži da Armenija ispuni 'legitimne zahtjeve' Bakua

Azerbejdžan je u srijedu insistirao na tome da njegov ljuti neprijatelj Armenija mora ispuniti "legitimne zahtjeve" Bakua prije nego što kavkaski susjedi mogu potpisati mirovni sporazum, s čijim su se tekstom složili prošlog mjeseca.

Dvije bivše sovjetske republike objavile su 14. marta da su završile razgovore usmjerene na rješavanje njihovog decenijama dugog sukoba, pri čemu su se obje strane složile oko teksta mogućeg sporazuma.

Dogovor o normalizaciji odnosa bio bi veliki napredak u regiji u kojoj se Rusija, Evropska unija, Sjedinjene Države i Turska bore za uticaj.

Baku i Erevan vodili su dva rata za kontrolu nad azerbajdžansjom regijom Nagorno Karabahom naseljenom Armencima, na kraju Sovjetskog Saveza i ponovo 2020., prije nego što je Azerbajdžan zauzeo kompletnu regiju u 24-satnoj ofenzivi u septembru 2023.

Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev izjavio je u srijedu da Baku "ne postavlja nikakve dodatne uslove" za potpisivanje ugovora.

- Naši zahtjevi su dobro poznati Armeniji, nisu novi. Dugo ih iznosimo, ali još nismo dobili nikakav ozbiljan odgovor od Armenije - izjavio je na konferenciji za novinare skupa s njemačkim predsjednikom Frank-Walterom Steinmeierom koji je boravio u posjeti.

- Minska grupa OSCE-a mora se raspustiti - kazao je, misleći na sada nepostojeću grupu međunarodnih posrednika – Francusku, Rusiju i Sjedinjene Države – osnovanu 1991. pod okriljem Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju kako bi podstakla dogovorno rješenje sukoba.

Također je ponovio dugogodišnji zahtjev Bakua da se iz armenskog ustava ukloni pozivanje na njenu deklaraciju o nezavisnosti, kojom se potvrđuju teritorijalni zahtjevi nad Karabahom.

Bilo kakve takve izmjene armenskog ustava zahtijevale bi referendum, prenosi AFP.

- Kada se ta dva uslova ispune, neće biti prepreka za potpisivanje mirovnog sporazuma - kazao je Alijev.

- Lopta je na armenskoj strani terena. Ako Armenija zasta želi potpisati mirovni sporazum, mora prihvatiti ta dva legitimna zahtjeva Azerbajdžana - dodao je.

Erevan tvrdi da je spreman potpisati mirovni sporazum bez odgode, a premijer Nikol Pašinjan najavio je referendum za izmjenu ustava za 2027.

Pašinjan je priznao suverenitet Bakua nad Karabahom nakon tri decenije armenske separatističke vladavine, potez koji se smatra ključnim prvim korakom prema normalizaciji odnosa.

Armenija je također prošle godine vratila Azerbajdžanu četiri pogranična sela koja je zauzela decenijama ranije.

federalna.ba/Fena