Australija pred klimatskim udarom: Milioni u opasnosti, smrt od vrućine mogla bi porasti za 400%

Australija se nalazi pred jednom od najvažnijih odluka kada je riječ o klimatskoj politici. Ministar za klimatske promjene Chris Bowen pozvao je na postavljanje snažnog cilja za smanjenje emisija do 2035. godine, nakon što je objavljen nacionalni izvještaj o klimatskim rizicima koji jasno pokazuje da nijedna zajednica u zemlji neće izbjeći posljedice klimatske krize.

Objavljujući izvještaj, Bowen je poručio da je cijena neaktivnosti uvijek veća od cijene odlučne akcije, naglasivši da nema ni jedne zajednice ni pojedinca u Australiji koji neće osjetiti posljedice klimatskih promjena u godinama koje dolaze. Njegova izjava dolazi u trenutku kada politički i industrijski krugovi sve glasnije upozoravaju na troškove ubrzane dekarbonizacije i prelaska na obnovljive izvore energije.

Nacionalna procjena klimatskih rizika: uznemirujući podaci

Nacionalna procjena klimatskih rizika, koju je izradila Australska klimatska služba, pruža najdetaljniju analizu do sada o tome kako će klimatske promjene uticati na društvo, ekonomiju i okoliš. Modelirane su posljedice tri različita scenarija globalnog zagrijavanja – iznad 1,5°C, iznad 2°C i iznad 3°C – a rezultati su, kako ih je opisao ministar, “uznemirujući”. Izvještaj pokazuje da bi u slučaju zagrijavanja od 3°C broj smrtnih slučajeva izazvanih ekstremnim vrućinama u Sydneyju mogao porasti za 444 posto, a u Darwinu za 423 posto. Upozorava se i na sve veći rizik kojem su izložene obalne zajednice, jer bi do 2050. godine čak 1,5 miliona ljudi moglo biti ugroženo poplavama, erozijom i potapanjem, dok bi taj broj do kraja stoljeća mogao premašiti tri miliona. Procjene ekonomske štete također su alarmantne – čak i ako se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5°C, godišnji troškovi poplava, požara, oluja i ciklona u Australiji mogli bi dostići 40 milijardi dolara do 2050. godine.

Objava izvještaja izazvala je burne reakcije javnosti, ekoloških organizacija i političkih stranaka. Mnogi su u njemu vidjeli jasan dokaz da vlada mora postaviti ambiciozan cilj smanjenja emisija – najmanje 75 posto do 2035. godine – kako bi se izbjegli najgori scenariji. Očekuje se da će vladin kabinet ove sedmice donijeti odluku o zvaničnom cilju, nakon što je Climate Change Authority preporučio opseg između 65 i 75 posto. Bowen priznaje da će odluka biti kontroverzna jer će neki smatrati da je cilj previše ambiciozan, dok će drugi tvrditi da je nedovoljno dalekosežan. Ipak, uvjeren je da će vlada usvojiti cilj koji je “ambiciozan, ali i ostvariv”.

Ova rasprava dolazi u trenutku kada globalni zamah za postizanje neto nultih emisija pokazuje znakove slabljenja. Donald Trump je povukao Sjedinjene Države iz Pariškog sporazuma, dok su Kanada i Novi Zeland ublažili svoje klimatske ambicije. Ipak, Bowen naglašava da Australija ne smije odustati i da naučni podaci i ekonomske posljedice ostaju nepromijenjeni, bez obzira na političke trendove.

Kontroverze: gasni projekti i klimatske ambicije

Vlada se, međutim, suočava i s kritikama zbog nedavne odluke da odobri produženje rada Woodsideovog North West Shelf gasnog projekta do 2070. godine, što su ekolozi nazvali “karbonskom bombom”. Bowen brani ovu odluku tvrdeći da fosilna goriva imaju privremenu ulogu u tranziciji ka zelenoj energiji i da posvećenost vlade borbi protiv klimatskih promjena ostaje čvrsta.

Izvještaj je izazvao niz reakcija. Izvršna direktorica Climate Councila Amanda McKenzie opisala ga je kao “zastrašujući”, dok je vršilac dužnosti izvršnog direktora Australian Conservation Foundationa Paul Sinclair rekao da bi on trebao poslužiti kao “alarm za buđenje” vlade. Liderka Zelenih Larissa Waters upozorila je da ciljevi manji od 75 posto znače rizik od gubitka života, pritisak na zdravstvene sisteme, češće i razornije poplave, požare i kolaps koralnih grebena širom svijeta.

Procjena klimatskih rizika biće razmatrana i na parlamentarnoj istrazi koja počinje u utorak, nakon što su Zelene i nezavisni zastupnici izrazili nezadovoljstvo višemjesečnim kašnjenjem njenog objavljivanja. Vlada sada ima samo nekoliko dana da odluči hoće li usvojiti cilj koji će zadovoljiti naučne preporuke i zahtjeve javnosti ili rizikovati kritike zbog, kako aktivisti tvrde, stavljanja profita fosilnih goriva ispred sigurnosti zajednica i očuvanja prirode.

federalna.ba/BBC