Atlantic o Dodiku: Proruski autokrat u Mar-a-Lagu

Američki časopis The Atlantic objavio je tekst novinara Isaaca Stanley-Beckera o očekivanom dolasku Milorada Dodika na skup pokreta MAGA u Trumpovu rezidenciju Mar-a-Lago na Floridi. Autor u tekstu „Proruski autokrat u Mar-a-Lagu” analizira Dodikovo približavanje ljudima iz Trumpova političkog kruga, lobističku kampanju Republike Srpske u SAD-u i promjenu američkog odnosa prema čelniku bosanskohercegovačkog entiteta koji otvoreno podržava ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Dodik se ranije hvalio špijuniranjem Amerikanaca, a Putina je nedavno nazvao „jednim od najmiroljubivijih vođa našeg vremena”. Njegovi pokušaji odvajanja Republike Srpske od Bosne i Hercegovine, upozorava autor, nose rizik od ponovnog izbijanja krvavog međunacionalnog sukoba na Balkanu.

Okupljanje u Mar-a-Lagu bit će održano nakon izbora za američki Kongres na polovici predsjedničkog mandata, a među najavljenim sudionicima nalaze se članovi Trumpove administracije, američki senatori i istaknuti predstavnici konzervativnog pokreta. Dodik bi se tako mogao naći među ljudima koji već oblikuju političke planove američke desnice za 2028. godinu.

Prema informacijama nekoliko osoba upoznatih s Dodikovim planovima putovanja, koje su o tome govorile pod uvjetom anonimnosti, njegov dolazak još nije potpuno potvrđen i detalji bi se mogli promijeniti u posljednji trenutak. Dodikov ured nije odgovorio na upit za komentar. Stanley-Becker ocjenjuje da njegovo očekivano pojavljivanje u Mar-a-Lagu odražava politički zaokret koji je obilježio njegov položaj tijekom Trumpova povratka u Bijelu kuću, uspjeh skupe lobističke kampanje i sve veće podudaranje američkih i ruskih interesa.

Trumpovi politički savjetnici radili za Republiku Srpsku

Približavanje Trumpovu političkom krugu nije se dogodilo slučajno. Vlasti Republike Srpske posljednjih su godina znatna financijska sredstva usmjerile na lobiranje u SAD-u, nastojeći promijeniti percepciju Milorada Dodika među ljudima bliskima američkom predsjedniku.

Među angažiranim konzultantima našla su se i dvojica važnih Trumpovih političkih suradnika, James Blair i Chris LaCivita. Oni su početkom ovog mjeseca posjetili Republiku Srpsku u vrijeme održavanja izbora, nakon čega je njihova suradnja s vlastima tog entiteta izazvala pozornost američke javnosti. Kada je informacija o angažmanu dospjela do Donalda Trumpa, on ih je kritizirao na društvenoj mreži Truth Social. Blair i LaCivita potom su svoje honorare donirali fondu za Trumpovu predsjedničku knjižnicu.

Dodik je, nakon izbornog uspjeha svoje stranke, zahvalio i Trumpu i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, čime je još jednom pokazao kako nastoji održavati bliske odnose s Washingtonom i Moskvom.

„Da nije bilo veličanstvene pobjede Donalda Trumpa, danas bismo vjerojatno bili politički mrtvaci”, poručio je svojim pristašama nakon povoljnog izbornog rezultata.

Od američkih sankcija do Trumpove političke naklonosti

Takav položaj predstavlja značajan zaokret u odnosu na razdoblje prethodne američke administracije. Joe Biden je 2022. godine uveo sankcije Dodiku, obrazlažući ih korupcijom, zloupotrebom položaja i podmićivanjem, ali i njegovim postupcima kojima je, prema ocjeni američkih vlasti, ugrožavao stabilnost Bosne i Hercegovine.

Washington je Dodika optuživao za pokušaje potkopavanja Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je 1995. godine okončan rat u BiH. U sukobu koji je trajao od 1992. do 1995. godine počinjeni su brojni zločini, uključujući genocid u Srebrenici, koji je do ruske invazije punog opsega na Ukrajinu bio najstrašniji masovni zločin u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

Američke vlasti posebno su upozoravale na Dodikove pokušaje uspostavljanja paralelnih institucija Republike Srpske i osporavanja državnih nadležnosti. Zamjerale su mu i retoriku usmjerenu prema drugim etničkim i vjerskim zajednicama u Bosni i Hercegovini, osobito Bošnjacima muslimanima.

Sankcije su s vremenom proširene na članove njegove obitelji, političke saveznike i tvrtke povezane s njim. Dodik je u međuvremenu izgubio funkciju predsjednika Republike Srpske, a izrečena mu je i šestogodišnja zabrana obnašanja javnih dužnosti. Do toga je došlo nakon što ga je pravosuđe Bosne i Hercegovine proglasilo krivim za nepoštivanje odluka visokog predstavnika zaduženog za provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma. Dodik je presudu i odluke međunarodnog predstavnika odbacio, tvrdeći da su politički motivirane i bez ustavnog utemeljenja. Unatoč tome, zadržao je gotovo potpunu kontrolu nad institucijama Republike Srpske.

Milijuni dolara za popravljanje Dodikova imidža u SAD-u

Povratkom Donalda Trumpa na vlast intenzivirala se i lobistička kampanja Republike Srpske. Prema pisanju The Atlantica, za angažiranje lobista izdvojeni su milijuni dolara, a cilj je bio predstaviti Dodika kao političara koji je izložen pritiscima i pravosudnom progonu zbog svojih političkih stavova.

U toj strategiji Dodik se nastojao prikazati kao žrtva političkog sustava, ali i kao branitelj kršćanskih vrijednosti koji se suprotstavlja onome što pojedini srpski nacionalisti nazivaju „valom muslimanskog utjecaja”.

Među osobama čije su usluge angažirali Dodik i njegovi suradnici nalaze se Rudy Giuliani, bivši Trumpov osobni odvjetnik, te Rod Blagojevich, nekadašnji guverner Illinoisa kojeg je američki predsjednik pomilovao prošle godine. U lobističke aktivnosti bila je uključena i tvrtka u kojoj radi Katie Wiles, kći Susie Wiles, šefice osoblja Bijele kuće.

Politički zaokret postao je posebno vidljiv u listopadu 2025. godine, kada je Trumpova administracija ukinula sankcije Dodiku. Ministarstvo financija SAD-a nije objavilo posebno obrazloženje te odluke. Nekoliko dana ranije State Department pozdravio je poteze zakonodavnog tijela Republike Srpske, ocijenivši da su rezultat američkih nastojanja da se smiri politička kriza u Bosni i Hercegovini.

Američki dužnosnici istodobno su zagovarali odlazak visokog predstavnika Christiana Schmidta, njemačkog konzervativnog političara koji je tu dužnost preuzeo 2021. godine. Schmidt je u svibnju ove godine podnio ostavku, a u razgovoru za njemačke novine izjavio je da je bio izložen „ogromnom i neočekivanom pritisku iz SAD-a”.

Takav razvoj događaja izazvao je zabrinutost među diplomatima i političkim analitičarima u regiji. Posebno ih zabrinjava mogućnost da bi američka popustljivost prema Dodiku mogla ohrabriti njegove separatističke planove, tim više što on uživa otvorenu potporu ruskog predsjednika Vladimira Putina. I Srbija i Bosna i Hercegovina pritom su kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji.

Mar-a-Lago kao nova pozornica Dodikova približavanja Trumpu

Skup na Trumpovu imanju na Floridi organizira se u okviru aktivnosti Konferencije konzervativne političke akcije (CPAC), desničarske organizacije koja je posljednjih godina proširila svoje međunarodno djelovanje.

Događaj pod nazivom „CPAC Circle Retreat and Gala” predstavljen je kao okupljanje vizionara. Poseban naglasak stavljen je na rezultate predstojećih izbora za Kongres i njihov utjecaj na političke odnose u SAD-u do predsjedničkih izbora 2028. godine.

Među najavljenim sudionicima su američki ministar rada, senatori Mike Lee iz Utaha i Rick Scott s Floride te Eduardo Bolsonaro, brat Flávija Bolsonara, neuspješnog kandidata na brazilskim predsjedničkim izborima. Flávio Bolsonaro nedavno je stigao u SAD kako bi izbjegao moguće kazneno gonjenje u Brazilu zbog optužbi za pranje novca i utaju poreza.

Matt Schlapp, predsjednik Američke konzervativne unije i domaćin skupa, nije želio potvrditi Dodikov dolazak. Na upit novinara The Atlantica odgovorio je da će se okupiti zanimljiva skupina donatora i uglednih gostiju, ali da neće komentirati popis sudionika koji nisu najavljeni kao govornici. Istaknuo je da će središnja tema biti budućnost Amerike i politički put prema 2028. godini.

Zasad nije poznato hoće li Donald Trump osobno biti u Mar-a-Lagu tijekom Dodikova očekivanog posjeta. Ipak, sam dolazak na skup takvog profila značio bi Dodikovo pojavljivanje u jednom od najvažnijih okupljališta američkog pokreta MAGA.

Dodik je tijekom ranijeg posjeta Washingtonu ove godine već imao priliku susresti se s visokim dužnosnicima Trumpove administracije. Tom prilikom fotografirao se s ministrom obrane Peteom Hegsethom i tadašnjom glasnogovornicom Bijele kuće Karoline Leavitt.

Dodik želi iskoristiti Trumpov mandat za neovisnost RS-a

Za Dodika bi vrijeme moglo imati presudnu ulogu u ostvarivanju političkih ciljeva. Sadašnji i bivši američki dužnosnici s kojima je razgovarao novinar The Atlantica smatraju da bi mogao nastojati ubrzati planove za osamostaljenje Republike Srpske dok je Trump na čelu američke administracije.

Razlog je procjena da bi Trump prema njegovim zahtjevima mogao imati više razumijevanja nego eventualni demokratski predsjednik koji bi preuzeo dužnost nakon 2028. godine.

Rezultati izbora za američki Kongres, zakazanih za utorak, 3. studenoga, pokazat će i koliko je politički snažan Trumpov pokret MAGA te kakve mogućnosti ima za nastavak svoje političke agende. Neovisno o izbornom ishodu, Trumpu ostaju još dvije godine mandata tijekom kojih bi njegova administracija mogla nastaviti voditi politiku koja ide u prilog Dodikovim interesima.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.