Arslanagić o zagađenju: Stanje je sve gore, a mjere prespore
Konstantno se o zagađenju zraka u Sarajevu rade studije i elaborati, strategije i pravilnici, međutim, rezultata nema. Naprotiv, stanje je sve gore i koncentracija zagađivača se povećava. Ta činjenica govori nam da nešto u tom lancu ne štima, istakao je u Dnevniku 2 magistar ekoloških nauka Sead Arslanagić.
“Određene kategorije ljudi urade studije, neću da kažem da je uvijek materijalni interes vodilja, ali ako se učestalo ponavljaju isti koji obavljaju taj posao, a bez rezultata - onda je upitno pravo onih koji ih odabiru nakon neuspjelih aktivnosti da ih ponovo angažiraju”, kaže Arslanagić.
Mora se djelovati interresorno, a ne da se cijeli teret, kako kaže Arslanagić, svali na leđa jednog ministra koji se, htio to ili ne, u svemu tome pogubi, bez obzira na njegove obrazovne i iskustvene vještine.
“Tada se prepušta saradnicima, koji čine duboku državu, i onda oni upravljaju sistemom decenijama. Zato se stanje i ne mijenja”, smatra Arslanagić.
Pojašnjava kako je zajednički imenitelj u svim tim studijama da postoje dva glavna zagađivača zraka u Sarajevu: utjecaj saobraćaja i utjecaj individualnih stambenih ložišta. Na prirodne okolnosti poput geografskog položaja, klime, hidrometeoroloških uvjeta se ne može djelovati, ponavlja Arslanagić, ali se na antropogene može. Pojašnjava i kako:
“Saobraćaj se mora tretirati kao prioritet broj jedan u svim strateškim pitanjima kantona jer neposredno utječe na zagađenje zraka, a ono utječe na zdravlje i živote ljudi - i lanac se zatvara.”
Dodaje da je potrebno javni gradski prijevoz učiniti brzim, komfornim, ekonomičnim i s prihvatljivom cijenom, kako bi on bio motivirajući za građane, koji onda ne bi koristili vlastita putnička vozila.
“Bez tih parametara rješenja za utjecaj saobraćaja nema”, ističe Arslanagić.
Kad su u pitanju individualna ložišta, kaže kako se radi mahom o građanima Kantona Sarajevo slabijeg socijalnog statusa. Ti se građani ponekad napadaju da su krivci, a zapravo nemaju izlaz, jedva preživljavaju i s ekološki neprihvatljivim energentima. Kažu da im se mora osigurati plin, a građani se isključuju i sa plina jer im je preskup, objašnjava Arslanagić.
“Kanton čini određene korake, ali to je sve presporo za stanje u kojem se nalazimo. Treba to agresivnije i finansijski poduprijeti. Potrebno je podići i nivo javnog prijevoza kako bi se motivirali građani da ga koriste. Ako je budžet Kantona Sarajevo za sljedeću godinu milijardu i po, prioritet je razriješiti ova dva pitanja – individualna ložišta i javni gradski saobraćaj. Ostali mogu u red za čekanje. Prije desetak godina donesena je odluka o formiranju Kantonalnog ekološkog fonda, koja nikad nije realizovana. Tamo bi se koncentrisovao i novac i pamet i tražila rješenja”, zaključio je Arslanagić gostujući u Dnevniku 2 Federalne televizije.
federalna.ba