Arnaut: Njemačka zna ko je ko u BiH, Dodik će izgubiti i podršku njihove desnice

Republika Srpska sva je u znaku bivših. Bivši predsjednik RS-a, bivši predsjednik Vlade, bivši Dodikov referendumu o otcjepljenju i niz drugih, ali sve to šteti građanima Republike Srpske pa i cijele BiH. Propitujemo zato kako nas zbog takve političke nesigurnosti percipiraju svijetu, konkretno u Njemačkoj, a koliko lobiranje ambasadora za državu BiH može donijeti dobra njenim građanima. Tim povodom gost magazina Mreža bio je ambasador Bosne i Hercegovine u Njemačkoj Damir Arnaut.

Njemačka politika prema BiH je konzistentna

Govoreći o tome koliko Njemačka prati dešavanja u Bosni i Hercegovini, Arnaut naglašava da je razumijevanje situacije izuzetno visoko. Ističe da je vijest o oduzimanju mandata bivšem predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku od velike važnosti, ne samo za njemački politički establišment, već i za širu njemačku javnost.

„Njemačka politika je izuzetno konzistentna po pitanju Bosne i Hercegovine. Tu nikakvog značaja nemaju promjene vlade koje dolaze nakon izbora u ovoj zemlji. Jednostavno, ta politika je izuzetno opredijeljena za sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine - jer je to njihovo dvorište. Nema nikakve dileme oko toga“, kategoričan je Arnaut.

Dodaje da je izuzetno zadovoljan što još od svojih parlamentarnih dana, kada je, kako kaže, uspostavio blisku suradnju s Bundestagom, do danas, ima neupitnu podršku i razumijevanje njemačke strane prema situaciji u Bosni i Hercegovini - njihovu opredijeljenost da pomognu na našem evropskom i NATO putu.

Njemačka ambasada se oglasila odmah po saznanju da je NSRS, po prijedlogu Dodika, odlučila raspisati referendum. To nam kazuje, naglašava Arnaut, da Njemačka, ne samo da prati dešavanja u našoj zemlji, već to radi s jednom ozbiljnošću koja ta pitanja zaslužuju.

„To je sigurno, vi znate da njemačka diplomatija nije bila toliko spremna kao recimo američka i još neke druge da se javno oglašavaju o nekim pitanjima, međutim, to je u proteklih nekoliko godina sve više slučaj. I imali smo jedan početak takvog djelovanja nakon sastanka tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva Denisa Bećirovića s tadašnjom ministricom vanjskih poslova Annalenom Baerbock, netom nakon što je usvojena ona takozvana deklaracija svesrpskog sabora u kojoj je on od nje tražio da se Njemačka javno očituje, to je bilo tokom njihovog sastanka u junu 2024. u Berlinu. I odmah je njemačko ministarstvo vanjskih poslova reagovalo po tom pitanju, i zaista sam izuzetno zadovoljan jednim javnim diskursom koje su njemačke vlasti zauzele po pitanju situacije u našoj zemlji“, istakao je Arnaut.

Upitan o tome koliko je Dodikovo postupanje prema njemačkim diplomatskim predstavnicima - odbijanje agremana ambasadoru, protjerivanje ministrice Anne Luehrmann iz Banje Luke - naštetilo Bosni i Hercegovini u cjelini, te mogu li zastupnici u Bundestagu odvojiti to djelovanje od djelovanja države, Arnaut odgovara:

„Mogu, stalno o tome govorim jer je činjenica je da to nije nešto o čemu oni svakodnevno razmišljaju i zaista je moj posao da stalno potenciram razliku između SNSD-a s jedne strane, tog destruktivnog djelovanja s druge strane, i manje-više većine i građana i političara u Bosni i Hercegovini, uključujući i opoziciju iz RS-a. Jednako mi je bitno da njemački političari vrlo dobro znaju da ovo nije politika građana RS-a, da ovo nije politika svih političkih opcija u RS-u, a pogotovo da nije politika Bosne i Hercegovine i patriotskih snaga u Bosni i Hercegovini, oni koji su opredijeljeni za EU i NATO put naše zemlje. I u tom smislu imam izuzetno, izuzetno visoko razumijevanje“.

Koliko dobro Njemačka razumije političke detalje u našoj zemlji, Arnaut objašnjava na slučaju Luehrmann.

„Kada se desi ono što su Dodik i njegovi sljedbenici uradili tadašnjoj državnoj ministrici Luehrmann prije nekoliko mjeseci kada su je doslovno protjerali, istjerali fizičkom silom iz RS-a - u nekim drugim situacijama logična reakcija te države bi bila da ambasadora pozove na raport, da mu uruči protestnu notu. To se nije desilo upravo iz razloga što Njemačka vrlo dobro razumije te političke detalje koje se tiču Bosne i Hercegovine. Oni su bili svjesni da to nema veze s Bosnom i Hercegovinom, da nema veze s opozicijom u RS-u, već da isključivo ima veze s jednim čovjekom i nekolicinom njegovih sljedbenika koji su kako vrijeme odmiče i kako se presude protiv njega nižu, u suštini sve malobrojniji“, objasnio je Arnaut.

Berlin je bio jedan od kosponzora i predlagača Rezolucije o genocidu u Srebrenici.

„Kada je u pitanju podrška SR Njemačke, ona je po tom pitanju bila neupitna. Odluka da Njemačka bude kosponzor Rezolucije donesena je u jesen 2023. I donesena je na nivou kancelara, odnosno Vlade SR Njemačke. Jedna puna politička opredijeljenost je tu postojala. A što se tiče podrške iz Bundestaga, ona je uvijek bila tu i ona je uvijek dobrodošla. Veliku ulogu u promociji naše zemlje igra to što imamo čak tri člana Bundestaga koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Takav procent nemaju ni puno brojnije dijaspore. Ali isto tako je neophodno istaći ulogu brojnih članova Bundestaga koji nemaju neku dodirnu tačku s našim regionom“, pojasnio je.

Ciljane njemačke mjere protiv Dodika i njegovih sljedbenika

Njemačka je među prvima obustavila projekte u RS-u. Na pitanje sprema li se iz Berlina još nekakav odgovor bivšem predsjedniku RS-a Dodiku, Arnaut kaže da se mogu očekivati nove sankcije.

„To je najbolji način. Činjenica je da je Njemačka predvodnica tih procesa u EU. Započela ih je puno ranije. Neophodno je istaći koliko je značajno to što je Njemačka zabranila ulazak na svoju teritoriju. Što je zaista zahtijevalo, uzimajući u obzir zakonodavstvo ove zemlje, neke kreativne poteze. Bilo je tu neophodno dosta pravnih, kreativnih radnji, ali u konačnici to je nešto što je izuzetno efikasno. I ono što sada također je činjenica je da je Njemačka predvodnik zagovaranja tih sankcija od strane drugih zemalja EU. Daljnje sankcije su najavljene i možemo ih očekivati. Ono što je bitno je da te sankcije ne ugrožavaju građane Republike Srpske, već da su ciljano dizajnirane da ugrožavaju, odnosno otežavaju život onima koji su odgovorni za ove opstrukcije na našem evropskom putu i onih koji ruše ustavni poredak“, kategoričan Arnaut.

U razgovoru za Federalnu televiziju osvrnuo se i na desničarski AfD u kontekstu podrške Dodiku.

„Dodik je dosta svoju strategiju fokusirao na neko koketiranje s desničarskim pokretima, ne samo u Njemačkoj, već i u drugim dijelovima svijeta. Međutim, dugoročno ta strategija nema nikakvu šansu za uspjeh. Na kraju krajeva, vi sada kada pogledate njegove poteze, njegovu retoriku, konkretno protiv visokog predstavnika, on je davno izašao iz faze gdje se on obračunava lično s Christianom Schmidtom, ušao je u fazu gdje vrijeđa Nijemce, gdje vrijeđa njemačke građane, gdje zaista govori najgnusnije stvari o Nijemcima kao narodu, o Njemačkoj kao državi. I to je sigurno recept. Prije ili kasnije će to doći i do tih desničara. Nemam nikakve sumnje da će to do njih doći. Tako i da ta neka podrška, koja je više deklarativna nego konkretna, ni ona na kraju njemu neće ostati.

Arnaut također ističe da je broj ljudi iz RS-a koji dolaze u Njemačku raditi sve veći.

„Ambasada, pored redovnih saznanja koje ima kroz statističke podatke i ove formalne kanale, mi imamo jedan vrlo konkretan način da znamo koliko naših ljudi dolazi u Njemačku svaki dan. Naime, svi građani BiH koji dođu u Njemačku zamijene našu vozačku dozvolu za njemačku, jer imamo taj sporazum s njima. Njemački organe te bh. vozačke dozvole vraćaju našim organima, a to rade putem ambasade. Svako dnevno mi desetine tih vozačkih dozvola ovdje u ambasadi zaprimamo i kada samo uzmete uvid u to, vi vidite da se tu radi o identičnom procentu građana iz Federacije i RS-a, taj dolazak iz RS-a je sve masovniji. I u razgovoru koji imam sa tim građanima, stalno čujem njihovu težnju da BiH konačno uđe u Evropsku uniju, da se približe Evropskoj uniji, tako da oni ne trebaju saznavati kakav je život u Evropskoj uniji time što će se iseliti iz BiH. To je zaista i šansa za opoziciju Republike Srpske“, zaključio je Arnaut za Mrežu.

Intervju pogledajte u priloženom videu.

federalna.ba