Arnaut: Interresorna radna grupa ne zasjeda jer nema kvoruma
O brojnim političkim trzavicama koje opterećuju rad izvršne i zakonodavne vlasti u državi, u Federaciji danas smo razgovarali sa Damirom Arnautom, poslanikom Naše Stranke u državnom parlamentu.
O odluci Ustavnog suda za bošnjačku djecu iz Konjević Polja kaže da su vlasti u Republici Srpskoj vrlo često pokušavale osporiti odluke Ustavnog suda.
"Slično je bilo i sa crkvom u dvorištu Fate Orlović. Evo te crkve više nema, srušena je, tako da u konačnici odluke sudova, ja sam uvjeren, će biti implementirane. Treba istrajavati na tim stvarima i naravno treba se boriti protiv diskriminacije, kako u RS-u, tako i u svim dijelovima BiH, posebno kad su u pitanju prava ljudi da se služe svojim maternjim jezikom, a da ne govorim o pravima djece da to rade. Ova odluka sada treba biti implementirana. Ukoliko bude otpora, onda zaista pozivam Tužilaštvo da reaguje. Tužilaštvo BiH ima jasan član zakona koji govori o odbijanju implementacije odluka Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava. Ne vidim zbog čega neko ne bi proveo odluku, ali ako ne provede onda ima pravni lijek, a to je krivični postupak."
Namjere četvoro hrvatskih europarlamentaraca da se u izvještaj o BiH uvrste termini konstitutivni narodi i legitimno predstavljanje nisu uspjele. Arnaut kaže da glasanje po amandmanima pokazuje da ogromna većina u Evropskom parlamentu, a time i EU, ne podržava te termine.
"Problematično je što je u junu prošle godine Izetbegović sa Čovićem potpisao sporazum o Izbornom zakonu gdje se navodi da se SDA i HDZ obavezuju da usvoje Izborni zakon 'kako bi se osigurali legitimni izbori i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda'. Dakle ono što je odbacio Evropski parlament, Izetbegović je prije tačno godinu potpisao. Zaista me interesuje da li će Izetbegović nakon ovog glasanja u Evropskom parlamentu povući potpis sa tog sramnog dokumenta. I ja ga zaista pozivam da to uradi jer ta politika legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda jednostavno, ne samo da nema svoje utemeljenje u Ustavu BiH, a evo vidimo da ni politički ne podržava jedna ogromna većina poslanika u Evropskom parlamentu taj koncept."
Kada je riječ o radu Interresorne radne grupe za izmjene Izbornog zakona kaže da je prošle sedmice bila sjednica Predstavničkog doma i jasno je rečeno da nema uslova za zasjedanje.
"Međutim, ove sedmice se desilo ono na šta sam ja upozoravao od početka, a to je da nije bilo kvoruma. Od početka sam upozoravao nemojte davati kroz poslovnik disproporcionalnu ulogu delegatima iz Doma naroda, jer ako se te tri osobe ne pojave, nas 11 ne možemo raditi. Iduća sjednica je zakazana za iduću sedmicu ali pitanje je hoće li i tada biti kvoruma. I to usporava proces izmjene Izbornog zakona."
Navodi da SDA nije izašla ni sa kakvim prijedlogom Izbornog zakona, već sa nekom listom.
"Da bi SDA imala zvaničan prijedlog Izbornog zakona Bakir Izetbegović, prije svega, treba povući svoj potpis sa spomenutog sporazuma sa Čovićem."
Arnaut ističe da se ne može složiti sa konstatacijama da Parlament ništa ne radi.
"U Parlamentu zaista ima ljudi koji rade. Vijeće ministara predloži zakon i onda ga obori ista koalicija u državnom Parlamentu. Apsurd. Meni je tu problematično što oni neće da izglasaju evropske zakone koji bi nam omogućili kandidatski status, ogroman novac bi ušao u državu kroz razne fondove. Ali se lako dogovore oko ovih imenovanja."
Odnedavno iz RS- a stižu pozivi da se razgovara o budućnosti BiH. Našli su HDZ kao partnera iz Federacije za ove razgovore. Na pitanje šta zapravo ti razgovori znače, odgovara: "Ja to vidim kao razgovore dvije stranke, kao što su i Izebtegović i Čović imali razgovore prošle godine. Dobro je što ima dovoljno ljudi u institucijama koji to mogu zaustaviti. Problem je što Dodik i Čović imaju tih osam delegata u Domu naroda, a to im je dala SDA. Te stvari nisu realne. Ovo je zemlja koja je jasno u NATO sferi interesa i SAD sigurno neće dozvoliti nikakve avanture tu. Ono što je zaista loše po građane BiH je što jako dugo čekamo. Pet i po godina čekamo kandidatski status."
O listi za sakcije koju je Valentin Inzko uputio američkom predsjedniku kaže da možda postoje i neki razlozi za koje javnost ni ne zna.
"Vrlo je rano govoriti o kandidatima za člana Predsjedništva. ono što je jasno je da će sve tri stranke, i eventualno još neke, imati svoje liste, kao na Općim izborima. Bilo bi jako dobro da se dogovorimo oko zajedničkih kandidata za ove neke ključne funkcije", zaključio je Arnaut.
federalna.ba