Apel vlastima - Donorska mreža u bezizlaznoj situaciji, prijeti joj gašenje

Udruženje Donorska mreža u Bosni i Hercegovini uputilo je dopis federalnom ministru zdravstva Nediljku Rimcu i direktorici Centra za transplantacijsku medicinu Oliveri Tadić, u kojem ukazuje na neadekvatnu podršku nadležnih institucija u oblasti promocije donorstva i transplant programa. Zbog nepostojećih resursa, Donorska mreža nalazi se u bezizlaznoj situaciji, te joj prijeti gašenje ukoliko ne dođe do sistemske podrške. Suada Husejnović Kikanović dijalizni je pacijent na UKC-u Tuzla već 20 godina. Njeno ime nalazi se među više od 3.000 pacijenata u našoj zemlji kojima je presađivanje organa jedina prilika za nastavak normalnog života:

„Kako je to bolno, i kako je to teško i iscrpljujuće. Svaki drugi dan, četiri sata, mašina vas crpi, ne mogu vam opisati, to su muke Božije. Ja bih voljela da u ovoj Bosni i Hercegovini zaživi transplantacija, da nije više nije prioritet ta dijaliza, da se kupuju aparati, nego da se pravi transplantacioni centar. Dijaliza, to je preživljavanje, to nije život.“

Suada, koja je iskusila sve boljke našeg sistema, svjesna da su njene šanse za transplantaciju u Bosni i Hercegovini veoma male, odlučila je sama pokrenuti apel za pomoć da bi osigurala sredstva za transplantaciju bubrega u Egiptu. Vjeruje u pomoć dobrih ljudi, u nadi da će ostatak života provesti bez dijaliznog aparata i bolnice:

„Nisam neko ko pada i odustaje. Ja sam uvijek pozitivac i mislim da je samo problem taj novac i ništa više. Nije problem ni da me nešto strah, nego samo da taj novac prikupim i nađem sebi kompatibilnog donora koji će mi dati organ.“

U Bosni i Hercegovini trenutno 320 osoba čeka na transplantaciju organa, najviše bubrega, potom jetre, srca, te rožnjača. Godišnje se uradi od 8 do 14 transplantacija, i to od živih srodnih donora. Kadaverične, odnosno transplantacije od preminule osobe veoma su rijetke i posljednja je urađena u 7. mjesecu prošle godine, kaže nam

predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH Tomislav Žuljević:

„Ljudi su bez nade zato što nema transplantacija u dovoljnoj mjeri. Ako imate 10, 15 transplantacija godišnje to je jako malo.“

Donorska mreža u Bosni i Hercegovini, zajedno sa Udruženjem dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije, duže od 20 godina održava nadu pacijenata u transplantacije u ovoj zemlji. Posljednjih pet godina jedini provode kampanje promocije donorstva i zagovaranje za transplantacije. Upravo zahvaljujući njima, svijest građana o važnosti doniranja organa nakon smrti, iako još uvijek na niskom nivou, ipak, postoji. Predsjednica Donorske mreže BiH Halima Resić:

„Budite donor, širite tu ideju plemenitosti, nikada ne znate kada vi možete biti u toj situaciji.”

Donacija organa je darivanje organa nakon smrti osobama čiji život ovisi o presađivanju. U Bosni i Hercegovini je oko 80.000 potpisanih donorskih kartica. Iako ona predstavlja samo simbolični znak naše volje i nije zakonska obaveza, predstavlja jasnu želju pacijenta koju porodica najčešće poštuje. Ipak, veoma je važno da osobe koje ih imaju razgovaraju sa svojom porodicom, jer, bez saglasnosti porodice, transplantacija nije moguća.