Pandemija povećala anksioznost
Povećan broj zaraženih koronavirusom budi stari strah. Strah od novih starih mjera, restrikcija, zatvaranja. Ona najteža, koja još pamtimo su među četiri zida. Ta izolovanost posebno ostavlja posljedice po mentalno zdravlje ljudi. Tema o kojoj se, nažalost, malo govori, a koja je toliko bitrna. I upravo to je prvi korak ka izliječenju. O anksioznosti govoriti glasno i na vrijeme potražiti stručnu pomoć.
Anksioznost je stanje uzbuđenosti koje iscrpljuje ljudski organizam. Osjećaj straha, bezizlaznosti, napadi panike - samo su neke od posljedica ovog stanja. Aida Čamdžić jedna je od onih koji se godinama bore s ovim problemom. Očeva smrt i postporođajna depresija uzrokovali su anksiozno stanje. Međutim, zahvaljujući psihoterapiji, njen život je poprimio ljepše boje.
“U početku nisam znala šta se dešava sa mnom, nisam mogla ni da izlazim među ljude, nisam mogla da se krećem ni da živim normalno. Kada sam postala paralizovana i kada sam se nekako odsjekla od normalnog života tada sam potražila stručnu pomoć”, priča ona.
To je prvi korak. Da bi se izbjegle posljedice anksioznosti, potrebno je javno govoriti i potražiti savjet stručne osobe. Međutim, svjedoci smo da se o mentalnom zdravlju malo priča
“Kod nas još uvijek, nažalost, vlada primitivizam da kad kažete da idete psihijatru ili psihologu budete pogrešno shvaćeni ili budete gledani drugim očima. Ali na Zapadu je to sasvim normalno i želimo acenat da stavimo na to da nije sramota zatražiti pomoć”, kaže Lea Kalender, organizatorica Konferencija o mentalnom zdravlju "Moj nevidljivi svijet anksioznosti".
“Naš organizam prirodno reaguje na stres. Neko ima jače kapacitete odbrane, a neko posustane pa se razvije depresivna simptomatologija, neki panični napad anksioznost, osjetljivije strukture usljed prevelikih stresova mogu da razviju i mentalnu bolest”, upozorava psihoterapeutkinja Enisa Mešić.
Pandemija je dodatno utjecala na mentalno zdravlje stanovništva. Psiholozi kažu da je nastupila kolektivna anksioznost.
“Jedan od razloga je ovaj sadašnji naš život i brzi tempo. Isama anksioznost kad se pojavi ona zatvara ljude pa se oni povlače iz socijalnih kontakata od straha da se ne pojave ti simptomi, a zapravo socijalni kontakti zaista jesu podrška”, kaže psihoterapeutkinja Sandra Zaimović.
Svaka četvrta osoba je barem jednom u životu imala poteškoće s mentalnim zdravljem. Stoga je potrebno dijeliti svoje probleme, suočavati se s njima i potražiti rješenje.
federalna.ba