Anđelić o sankcijama Dodiku: Strpljenje karakteristika diplomatije SAD-a

Gost ovosedmičnog vanjskopolitičkog magazina Federalne televizije Svijet bio je profesor međunarodnih odnosa s adresom u Londonu Neven Anđelić.

Od snažne diplomatske ofanziva Washingtona, kojoj svjedočimo u posljednje vrijeme, mogu se očekivati i konkretni rezultati, ocjenjuje Anđelić. Podsjeća da je prije 15 godina odbijen Aprilski paket, koji je, kako kaže, bio američki proizvod. Američka se administracija nakon toga povukla sa Balkana, da bi se vratila s Josephom Bidenom, koji je tokom ’90-ih prošlog stoljeća bio vezan za Balkan i vrlo aktivan u najvišem američkom predstavničkom tijelu. Radi se, podsjeća Anđelić, o ljudima koji su napravili karijere na pitanjima koja su se ticala Zapadnog Balkana, odnosno, onoga što se tada nazivalo bivša Jugoslavija.

“Postoji znanje i želja da se nešto uradi, jer od te 2006. godine, posebno nakon globalne finansijske krize, imamo upliv drugih sila u ovo područje, prvenstveno Kine. Zato su SAD vrlo zainteresovane da osiguraju svoj dominantan utjecaj na Zapadnom Balkanu”, kaže Anđelić.

Nedavno je specijalni izaslanik predsjednika SAD-a Gabriel Escobar pred američkim kongresom člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika označio ključnim faktorom destabilizacija u BiH. Sve se češće govori i o sankcijama. Anđelić podvlači da sankcije jesu jedan od načina djelovanja američke vanjske politike, ali smatra da će u ovom stadiju predstavnici vašingtonske administracije nastojati prvo dobiti fidbek od svih lidera u regiji, a potom ih pokušati ubijediti da stanu na istu stranu.

“U slučaju kada bi tu postojao neki otpor, mogli bismo očekivati snažniju reakciju SAD-a. Mislim da je sada i vremenski tjesnac te se taj proces može ubrzati, ali poznavajući dosadašnje korake svjetske diplomatije i SAD-a, strpljenje je jedna od njenih karakteristika, mislim da će biti puno pregovora i pokušaja dogovora prije nego što se poduzme neki snažniji korak u vidu sankcija”, ocjenjuje Anđelić.

Za nekoliko dana pred Vijećem sigurnosti UN-a naći će se i odluka o produženju misije Altea. Anđelić smatra da se može desiti da Rusija ospori produženje mandata misije koja je zadužena za očuvanje mira u BiH. Objašnjava to činjenicom da pod Putinom raste uloga Rusije na međunarodnoj sceni, odnosno, da se barem takvom ona predstavlja domaćoj publici u Rusiji, koja pokazuje veliko zadovoljstvo nakon što je tokom ‘90-ih od globalne supersile postala niko i ništa.

“Pod Putinom im se sada prikazuje da su ponovno važni i kroz neke male detalje poput blokade neke odluke u Vijeću sigurnosti. To je sasvim moguće. Ali pitanje da li će se naći neki kompromis. Mislim da se na tome već radi, traži se kompromis”, kaže Anđelić.

Podsjeća ga ovo, kaže, na 1998. kada je Makedonija, sada Sjeverna Makedonija, priznala Tajvan, što nije uradila nijedna evropska zemlja. Makedonci su to uradili zbog očajne potrebe za investicijama, ali je Kina tada počela blokirati apsolutno sve odluke unutar VSUN-a.

“Sada smo u situaciji da opet jedna od te dvije vodeće sile, Kina ili Rusija, može blokirati odluku. Mislim da će se pokušati preduhitriti moguća blokada i da ću se neki kompromis naći. To može biti možda u nekoj smanjenoj ulozi ili ulozi generalno Evropske unije, odnosno, povećanja kolaboracije ruskog elementa u Bosni i Hercegovini, ali vrlo brzo će ta odluka doći, tako da ćemo saznati detaljnije”, zaključuje Anđelić.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.