Analiziramo: SAD u Izvještaju o ljudskim pravima za 2024. targetirao četiri velika problema u BiH

State Department je objavio godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u prethodnoj godini. U dijelu kojim se bavi Bosnom i Hercegovinom spomenut je Milorad Dodik kao glavni akter napada i potkopavanja ustavnog poretka države. Veliki dio izvještaja posvećen je i stanju medija u BiH. Uočena su ozbiljna ograničenja slobode izražavanja te značajan utjecaj na uređivačke politike i medijski sadržaj.

Vlasti u oba entiteta te Distriktu Brčko poduzimale su kontinuirane akcije koje su značajno potkopavale državne institucije, povećavale međuetničke tenzije i ograničavale slobodu izražavanja – naveo je State Department. Sami vrh izvještaja pripao je Miloradu Dodiku.

„Eskalirajući verbalni i pravni napadi predsjednika RS Milorada Dodika potkopali su ustavni poredak zemlje, a podijeljena i provokativna retorika čelnika RS doprinijela je povećanju političkih i etničkih napetosti diljem zemlje“.

Dalje se navodi kako, osim institucijalnog i političkog, predsjednik RS-a Milorad Dodik itekako urušava i cjelokupni društveni sistem, ali i ekonomski. Dok je entitet u ogromnim zaduženjima, Vlada Republike Srpske troši milione na lobiranja Trumpove administracije. Ove godine izdvojeno je više od 5 miliona maraka od građana za Dodikova lobiranja koja, bar sudeći po izvještaju State Departmenta, nisu bila uspješna.

„Dodik jeste podrivao ustavni poredak zemlje, Dodik je zakonom o kleveti spriječio tamošnji prostor da bude medijski slobodan, spriječio slobodu, mišljenja, govora I djelovanja I pokazao se kao autokrata koji ne dozvoljava nikakvu vrstu kritike vlastite politike“, smatra politički analitičar Enver Kazaz.

U izvještaju i o medijima! Generalno stanje kada su u pitanju medijske slobode i nezavisnost ocjenjeno je izuzetno loše. Osim SNSD, navode se Trojka i HDZ BiH kao predvodnici vlasti odgovorni i za pritiske i atake na medije. Među njima i konkretno jedno ime. Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH i lider Naroda i pravde.

„Konaković je na konferenciji za medije sugerisao da bi javni emiteri u BiH i Federaciji – FTV i BHRT – mogli riješiti svoje dugoročne finansijske probleme ako bi menadžment emitera “radio prema diktatu“ politika vladajuće koalicije“.

Nevladine organizacije koje prate slobodu medija ocijenile su ovu izjavu kao priznanje namjere za političko utjecanje na medijsko okruženje. Konaković, s druge strane, kaže da se nikada nije petljao u uređivačku politiku.

„Rekao sam i u vrijeme kada je bio problem oko isplate i raspodjele RTV takse u kojoj evo već sada BHRT ima presude koje je dobio protiv RTRS i govoreći o tome govorili smo kako mi zapravo kao vlast koja ima odgovornost nemamo uticaja niti informacija kako menadžmenti oba javna emitera rade, a to se naravno isključivo odnosilo na domaćinsko ekonomsko upravljanje“, kazao je Konaković.

U izvještaju se problematizira finansijski i politički pritisak na uređivačke odluke i sadržaj medijskih kuća. Cenzura od vlada, vojske, obavještajnih ili policijskih snaga: sve navedeno je i prethodnih godina bilo prisutno, ali je u prošloj godini primijećen porast.

„Da se suzbije javna kritika, da se kontrolišu mediji, da se ućutkaju aktivisti i kritičari koji ukazuju na korupciju ili bilo kakav problem u društvu i da na kraju sve to vodi u istom pravcu, a to je nekontrolisana korupcija“, istakao je Srđan Traljić, menadžer za odnose s javnošću TIBiH.

Bosna i Hercegovina se nalazi na 86. mjestu na Svjetskom indeksu slobode medija, pa ovakvi izvještaji, nažalost, nisu iznenađenje, ali služe i kao upozorenje da stvari treba korigovati ili mijenjati.

federalna.ba