Analitičarka Carnegija: Evropa mora ubjedljivije da brani međunarodno pravo

Prigušeni evropski odgovori na američku intervenciju u Venecueli ukazuju na bojazni da će Grenland biti "naredna stanica za Trumpov avanturizam" ili od strašnih posljedica američkog napuštanja Ukrajine, smatra direktorica Carnegie Europe Rosa Balfour.

U tekstu "Cijena slabog evropskog odgovora na Venecuelu", Balfour navodi da Evropljani nakon vojne intervencije SAD u toj zemlji imaju i lični interes da iznose ubjedljive argumente u korist međunarodnog prava ali se ustručavaju da to urade.

Osim eksplicitnih izjava nekih vlada, uključujući ; francusku, norvešku i špansku, većina je slučaj prihvatila kao svršen čin izražavajući jedino nadu da će se uzeti u obzir međunarodne norme i demokratske težnje naroda Venecuele.

Balfour ukazuje da je konačni rezultat evropske reakcije već poznati kompromis između nastojanja da se izbjegne gnjev američkog predsjednika Donalda Trumpa i ponavljanja uobičajene liste pricipa, što je bio okvir u kome se Evropa u prošloj godini nosila sa Trumpovim drugim mandatom.

Međutim, smatra ona, postoji mnogo strateških i pragmatičnih razloga da se Evropa snažnije zalaže za međunarodne norme u svijetu.

Prema analitičarki Carnegija, EU ima neku vrstu sfere uticaja na evropskom kontinentu zahvaljujući, pored ostalog, svojoj sposobnosti da privuče nove članice. Unija međutim mora da bude u stanju da upravlja tim prostorom u skladu sa svojim demokratskim i zajednički utvrđenim pravilima i ustavima umjesto da je oblikuju američka ideologija ili velike tehnološke kompanije.

"EU mora da poštuje Povelju UN da zaštiti Grenland i Dansku, obezbijedi da sudbina Ukrajine bude utemeljena na međunarodnom pravu i pravdi, upravlja odnosima sa partnerima poput Velike Britanije i nastavi ambicije oko budućeg proširenja na Balkan, Ukrajinu i Moldaviju", istakla je Balfour.

Ona je ocijenila da bi teritorijalni revizionizam bez međuanrodnih principa i pravila za pregovore mogao da izazove potencijalno katastrofalne posljedice, ne samo u lomnim podjeljenim regionima poput Balkana i Južnog Kavkaza, već i za postojeće članice EU čiji je ustavni status još osporen, poput Kipra, možda čak i Španije, kao i šire, poput Britanije.

Prema njenom mišljenju, drugi strateški razlog zašto bi Evropljani trebalo snažno da podržavaju međunarodne principe jeste izgradnja boljih odnosa sa zemljama tzv. Globalnog Juga kojima EU upućuje riječi iz Povelje UN ali bez praktične primjene principa.

"Kredibilitet Evrope u svijetu je odavno narušen i to je ugrozilo njenu potragu za partnerima u podršci Ukrajini, kao i za novim trgovinskim partnerima, dok SAD preoblikuju globalnu ekonomuju oko svojih protekcionističkih interesa", ocijenila je direktorica Carnegija.

Kako je navela, EU se uvijek lomila između regionalnog i globalnog fokusa i nedavno se priklonila regionalnom ali je geoplitička i ekonomska realnost pokazala da to nije dobar izbor.

Naime, Evropljani moraju da uspostave bliže veze sa zemljama istomišljenicama širom svijeta koje promovišu nove pristupe klimatskim promjenama, međunarodnoj pravdi i ekonomskom razvoju.

"Prije svega, Evropoljani moraju biti daleko otvoreniji za reformisanje međunarodnog sistema kako bi ga učinili inkluzivnijim", istakla je Balfour.

federalna.ba/Beta