Amerikanci sutra biraju novi Kongres: Hoće li Trump izgubiti kontrolu nad zakonodavnom vlašću?

Amerikanci sutra biraju novi Kongres: Hoće li Trump izgubiti kontrolu nad zakonodavnom vlašću?
(Izvor: EPA/JIM LO SCALZO)

Amerikanci sutra glasaju na izborima koji će odrediti koja će stranka imati kontrolu nad Kongresom SAD-a tokom posljednje dvije godine mandata predsjednika Donalda Trumpa.

Rezultati će predstavljati prvu opću procjenu Trumpovog rada i pokazati žele li birači ograničiti moć republikanskog predsjednika i prepustiti demokratama kontrolu nad jednim ili oba doma Kongresa ili su spremni prihvatiti postojeće stanje, uprkos nezadovoljstvu zbog troškova života i rata protiv Irana koji predvode SAD, piše Reuters.

Ishod izbora mogao bi utjecati i na rasprave unutar obje stranke uoči predsjedničkih izbora 2028. godine, posebno o tome koje poruke i politike birači najbolje prihvataju.

Demokrati blizu preuzimanja Predstavničkog doma

Demokratima je potrebno osvojiti nekoliko dodatnih mjesta i u Predstavničkom domu i u Senatu kako bi preokrenuli tijesnu prednost republikanaca. Republikanci trenutno imaju 218 mjesta, a demokrati 214 u Predstavničkom domu. U Senatu je odnos snaga 53 prema 47 u korist republikanaca.

Očekuje se da će demokrati gotovo sigurno ponovo preuzeti kontrolu nad Predstavničkim domom, ali je borba za Senat krajnje neizvjesna.

Obim uspjeha demokrata u jednom ili oba doma odredit će u kojoj će mjeri Trump moći provoditi svoj politički program.

Pobjeda demokrata u jednom ili oba doma vjerovatno bi dovela do pokretanja istraga o postupcima Donalda Trumpa i njegove administracije, posebno u vezi s imigracijskom politikom i ratom s Iranom.

Pobjeda republikanaca veća od očekivane mogla bi učvrstiti Trumpovu kontrolu nad strankom. S druge strane, težak izborni poraz mogao bi pojačati pritisak za preispitivanje njegovih nepopularnih odluka, poput uvođenja carina i vođenja ratova.

Mogući sporovi oko brojanja glasova i potvrde rezultata

Izborni zvaničnici upozoravaju da bi neizvjesne utrke mogle dovesti do sporova u vezi s pravom glasa, brojanjem glasačkih listića i zvaničnom potvrdom rezultata.

Dugi redovi birača, kvarovi na glasačkim mašinama ili prigovori stranačkih posmatrača mogli bi izazvati pravne sporove i odgoditi objavljivanje rezultata.

Ministarstvo pravde planira na dan izbora rasporediti 1.000 posmatrača širom SAD-a, što je tri puta više nego na prethodnim izborima.

Neki lokalni zvaničnici strahuju da bi takva odluka mogla zastrašiti birače, dok iz Ministarstva pravde poručuju da je ta zabrinutost neosnovana.

Pojedini izborni zvaničnici i pravni stručnjaci strahuju da bi savezne istrage i pravni izazovi mogli odgoditi ili onemogućiti zvaničnu potvrdu izbornih rezultata u slučajevima kada je razlika u broju glasova između kandidata mala.

Malo je vjerovatno i da će neke savezne države objaviti potpune rezultate već tokom izborne noći, posebno u slučaju neizvjesnih utrka, što bi moglo stvoriti prostor za sporove.

Trumpova reakcija na rezultate u fokusu

Način na koji će Trump reagirati na rezultate, posebno ako republikanci izgube kontrolu nad Kongresom, mogao bi postati jedna od glavnih tema nakon izbora.

U ranim jutarnjim satima 4. novembra 2020. godine, prije nego što je završeno brojanje glasova u nekoliko saveznih država, Trump je proglasio pobjedu i zatražio obustavu brojanja.

Na kraju je izgubio od demokratskog kandidata Joseph Biden, ali je nastavio iznositi lažne tvrdnje da su izbori pokradeni. Time je doprinio podsticanju napada na Capitol Hill 6. januara 2021. godine, koji je izvela masa njegovih pristalica u pokušaju da spriječi Kongres da potvrdi Bidenovu pobjedu.

Trump i dalje lažno tvrdi da je pobijedio na izborima 2020. godine, a sada dovodi u pitanje i regularnost sutrašnjih izbora, nagovještavajući mogućnost da republikanci ospore rezultate ukoliko izgube kontrolu nad jednim ili oba doma Kongresa.

Izlaznost i novac mogli bi biti presudni

Izlazak na birališta čvrstog jezgra pristalica obje stranke bit će od velikog značaja.

Ankete su pokazale da demokrati imaju veći entuzijazam za izlazak na izbore nego republikanci. Međutim, analitičari upozoravaju da manji broj demokratskih birača glasa na izborima za Kongres nego na predsjedničkim izborima.

Podaci o prijevremenom glasanju u saveznim državama u kojima se birači registriraju prema stranačkoj pripadnosti pokazali su veću angažiranost demokrata.

S druge strane, republikanci navode da mnoge njihove pristalice obično čekaju sam dan izbora kako bi glasale.

Republikanci su imali značajnu finansijsku prednost i prije izbora te su preplavili medijski prostor oglasima u kojima napadaju kandidate demokrata.

Iako su pojedini demokratski kandidati prikupili jednako ili čak više novca od svojih protivnika, republikanci su, kada se uračunaju stranački odbori i vanjske grupe, ukupno potrošili nekoliko stotina miliona dolara više od demokrata.

Ključno pitanje je hoće li ta finansijska prednost biti dovoljna da prevagne u neizvjesnim izbornim utrkama ili će za birače presudnije biti zabrinutost zbog visokih troškova života i rata u Iranu.

Prema podacima Savezne izborne komisije, Trump je na medijsku kampanju potrošio više od 277 miliona dolara.

federalna.ba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.

SAD Kongres SAD-a izbori