ALU UNSA: Digitalne grafike “Između jave i sna” Mersihe Merdžanović-Memić

Na izložbi pod nazivom "Između jave i sna" , koja je sinoć otvorena u Galeriji sarajevske Akademije likovnih umjetnosti, svojim radovima se publici predstavlja Mersiha Merdžanović-Memić.
 
Merdžanović kao već afirmisana bosanskohercegovačka likovna umjetnica izložila je ukupno 35 kompozicija bukoličke sadržine u manjem formatu i izvedenih u tehnici digitalne grafike.
 
U tekstu koji je povodom izložbe napisala  historičarka umjetnosti prof. dr. Eme Mazrak, navodi se da je riječ o vrsti skladno uklopljenog i svježeg iskoraka unutar cjelokupnog dosadašnjeg autoričinog opusa.
 
"Naime, Mersiha Merdžanović-Memić, čijih se umjetničkih početaka na Odsjeku za grafiku sjećam još od davnih studentskih dana, i u današnjici nije izgubila isti intenzitet radoznalosti, želje i volje za novim likovnim istraživanjima. Tako je odabir novog medija naspram dotadašnjih eksperimenata u klasičnim grafičkim tehnikama rezultat umjetničko-istraživačkog rada na izbornom predmetu Fotografija – Digitalna grafika u 2022./2023. godini na Master studiju Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu.
 
U konstruktivnom dijalogu i na poticaj njene mentorice prof. Dragane Antonić, zakoračila je u prostor novih i svježih interpretativnih mogućnosti u kojem se na svoj osoben način i uspjela likovno izraziti.
 
Tematski i idejno zaokružen ciklus minijaturnih radova u formatu od 15 cm x 15 cm svjedoči nam o vrsti eksapizma gdje autorica kreira niz isječaka harmoničnog fantazmagoričnog okružja. Oni se fundiraju na intimistički i čulno elaboriranom čudesnom svijetu prirode organskih struktura. Tako se unutar otverenih i različito kadriranih kompozicija ilustruju dijelovi toplih apstrahiranih pejzaža u kojima se poništavaju granice zemaljskog i nebeskog, stvarnosti i fikcije. Gotovo u jednom dahu se kreiraju simbolični i idilični prostori u niskom horizontu s dominirajućim elementima prirode i odabranih životinja.
 
Posmatrajući cijeli ciklus u odnosu na predstavljene sekvence zapažamo kako svoje mjesto u netaknutom svijetu prirode imaju samo životinje – ptice, ovce i ribe. Odabir ovih životnjskih vrsta bi se mogao odnositi i na simbolične prostore neba / vazduha, tla / zemlje ili vode, te se one mogu shvatiti i kao vrsta personifikacija općenito svih životinja u ove tri sfere. Kompozicije na kojima su istaknuti samo elementi pejzaža, najčešće s dominantnim krošnjama, se u tom kontekstu doživljavaju kao proširene scene po kojima se one mogu slobodno kretati.
 
Vrsta rajskog okruženja se u izvedbenom smislu prezentira putem slobodno i svježe koncipiranih plošnih i linearnih tragova autorice koja na različite načine materijalizira i dinamizira teksture površina dajući im život. Tomu posebno doprinosi odabir kolorističkih orkestracija u harmoničnom spektru toplih i hladnih tonaliteta boje. Uočavamo kako se na neposredan način, izuzev kategorije prostora problematizira i vrijeme. Različita doba dana i noći, kao i mir i vedrinu u ovom metafizičkom svijetu niko ne može narušiti.
 
Crtačko ali i slikarsko umijeće autorice se ogleda u većem dijelu ovoga ciklusa, a posebno su sugestivno riješeni pojedini detalji poput runa ovaca, vibrantnog treperavog neba, travnatih i cvjetnih površina ili refleksija na vodi. Na tragu njenog likovnog iskaza jasno se zapažaju indirektni uticaji postimpresionizma, simbolizma, secesije, nadrealizma i naivne umjetnosti. Ciklus ima i ilustrativne vrijednosti koje se u interpretativnom smislu ponajviše vezuju za Marca Chagalla i Paula Kleea.
 
Komparirajući ovu postavku sa prethodnim radovima Mersihe Merdžanović-Memić jasno se uočava njena empatičnost, duboka i iskrena okupiranost prirodom i živim svijetom, kao i potraga za ljepšim mjestom gdje ona neće biti narušena. Stoga bi se i predstave figuracije poput bajkovitih žar-ptica mogle shvatiti kao vrstu introspekcije, odnosno autoportreta koji se bez sprega ili bilo kakvih ograničenja može vinuti u nebeske visine i slobodno letjeti"- napisala je u svom kritičkom slovu o izložbi historičarka umjetnosti prof. dr. Ema Mazrak.
 
Mersiha Merdžanović-Memić rođena je 1976. godine u Sarajevu. Diplomirala je na Odsjeku za grafiku u klasi prof. Dževada Hoze na Akademiji likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu. Trenutno na istoj Akademiji pohađa master studij na Odsjeku za grafiku gdje izučava tehniku suhe igle u klasi profesorice Marine Finci.
Izlagala na velikom broju samostalnih i kolektivnih izložbi u svojoj domovini (Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Visoko, Trebinje…) i inostranstvu (Poljska, Njemačka, Bugarska, Kuvajt, Hrvatska, Španija, Francuska, Srbija, Makedonija, Crna Gora…).
 
Dobitnica je većeg broja nagrada: nagrada za crtež na Analu BiH crteža u Mostaru (2005. godine), nagrada za minijaturu na Bijenalu minijature u Tuzli, BKC Tuzla (2007. godine), nagrada za grafiku na Bijenalu crteža i grafike, Memorijalna galerija „Dušan Starčević", Smederevska Palanka, Srbija (2022. godine), nagrada za Exlibris na internacionalnom bijenalu Ex librisa, galerija Meander, Apatin, Srbija (2023. godine). Također, više puta je nominovana za nagradu u oblasti grafike i crteža.
 
Od 2015. godine Mersiha Merdžanović-Memić je u statusu istaknute samostalne umjetnice-navodi se u saopćenju ALU UNSA.
 
federalna.ba
izložba