Ako kod nekoga primijetimo suicidalne namjere, ljudski je reagovati - razgovor i podrška mogu pomoći
Posljednjih mjeseci su mediji preplavljeni naslovima o spriječenim pokušajima samoubistava maloljetnika - najavljenih na društvenim mrežama. Jesu li ove poruke poziv za pomoć onih koji se na vrijeme stručnim osobama ne obrate?
„Najviše ljudi koji izvrše suicid – jesu depresivni. I naravno da se to može vidjeti kada osoba dođe da traži pomoć“, kaže psihoterapeutkinja Vahida Djedović.
U našoj zemlji, sve je više mladih koji se bore sa depresijom. Oproštajne poruke alarm su za društvo, ali i policijske strukture. Federalna uprava policije aktivno radi sa Nacionalnim centrom za nestalu i seksualno zlostavljanu djecu u SAD-u, a koji imaju potpisane sporazume sa online platformama kompanije Meta. Na taj način, FUP u realnom vremenu dobije signal o podacima koji ukazuju na moguće samoubistvo.
„U većini slučajeva radi se o šalama, 95 posto slučajeva. U jednom broju slučajeva bile su stvarne oporuke, odnosno poruke o planiranju, gdje smo reagovali i spriječili samoubistvo. Nažalost, mnoga se ne mogu spriječiti, nemamo mogućnost. Protivzakonito bi bilo presretati čitav internet“, objašnjava Saša Petrović, istražitelj u Federalnoj upravi policije.
Niži nivoi, poput policijski službenika TK-a, mehanizme i alate za prepoznavanje incidenata ili najave sucida nemaju. No, sarađuju sa građanima, nevladinim organizacijama, ali i Obavještajno-sigurnosnom agencijom BiH, u slučajevima kada se najava suicida vrši putem društvenih mreža ili se poruke emituju putem elektroničkih uređaja.
„Onda istražitelji u Sektoru kriminalističke policije pokušavaju doći do IP adresa tih uređaja, a u saradnji sa drugim policijskim agencijama i operaterima telekomunikacija prikupljaju podatke u cilju identifikacije“, govori Adnana Sprečić, glasnogovornica Uprave policije MUP-a TK-a.
A, to može potrajati, pa je svijest društva od velikog značaja. Mladi koji zbog nedostatka roditeljske pažnje traže utočište na internetu, često bivaju žrtve internetskog nasilja koje može izazvati psihičke poteškoće.
„Nama se najčešće javljaju djeca uzrasta od 10 do 18 godina. Djevojčice uzrasta od 14 do 18, naši podaci govore, najčešće su izložene nasilju putem interneta - i to prvenstveno seksualnom uznemiravanju“, navodi Maja Kovačević, savjetnica na Plavom telefonu.
Direktor Odgojnog centra TK-a Faruk Durmić ističe kako je to pitanje svakog čovjeka: „Ukoliko primijete bilo kakav poremećaj u ponašanju maloljetnika, treba da se prvo jave nadležnom Centru za socijalni rad koji može uputiti u javnu ustanovu Odgojni centar zahtjev kako bi maloljetnik mogao da dođe na naše preventivne tretmane“.
Ako kod nekoga primijetimo suicidalne namjere, nužno i ljudski je reagovati. Razgovor i podrška mogu biti okidač da osoba potraži pomoć i ne postane samo još jedna u nizu vijesti crne hronike.
federalna.ba