Afrički lideri doputovali u Kijev u okviru afričke mirovne inicijative
Najmanje dvije eksplozije odjeknule su u Kijevu danas u momentu kada je sedam afričkih lidera stiglo u Ukrajinu na mirovnu misiju gdje će se sastati sa ukrajinskim predsjednikom Volodymyrom Zelenskym, a dan nakon toga otputovati u Rusiju.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Klichko saopštio je da su se eksplozije desile o okrugu Podil i upozorio da je još projektila usmjereno prema gradu, prenosi BBC.
Ukrajinski ministar odbrane Dmitro Kuleba objavio je na Twitteru da su rakete na Kijev poruka afričkim liderima koji danas posjećuju Ukrajinu. "Putin gradi samopouzdanje izvodeći najveći raketni napad na Kijev u posljednjih nekoliko sedmica, baš tokom posjete afričkih lidera našoj prijestonici. Ruske rakete su poruka Africi: Rusija želi još rata, a ne mir", navodi Kuleba.
Vazduhoplovstvo Ukrajine sapštilo je na Telegramu da je uništilo šest balističkih projektila Kinžal, šest krstarećih raketa Kalibr i dvije izviđačke bespilotne letjelice u posljednjem ruskom napadu na Kijev ali nije dalo informacije o eksplozijama koje su se desile u glavnom gradu.
Nešto ranije, afrički lideri su otišli na mjesto masovne grobnice u gradu Buča, koji se nalazi nedaleko od Kijeva. Njih su jutros na željezničkoj stanici Nemišajevo dočekali specijalni izaslanik Ukrajine za Afriku i Bliski istok Maksim Subh, kao i južnoafrički ambasador u Ukrajini Andre Gronevald.
Prijedlog koji oni nude, a koji još uvijek nije u cijelosti objavljen, uokviren je kao paket mjera za izgradnju mira koje će zaustaviti rat i tako otvoriti put za posredne pregovore.
Među njegovim prijedlozima su potpuno povlačenje ruskih vojnika, uklanjanje svog taktičkog nuklearnog oružja s teritorije ruskog saveznika Bjelorusije, suspenzija naloga Međunarodnog krivičnog suda za hapšenje Vladimira Putina i široko ublažavanje sankcija, prenosi Reuters.
Posljednja tačka je od posebnog značaja za delegaciju zbog međunarodnih problema izazvanih sukobom, posebno kada je riječ o ukrajinskom izvozu žitarica ključnom za globalno snabdijevanje hranom.
Dok su stručnjaci skeptični da bi mirovni prijedlog mogao funkcionirati u praksi - posebno s obzirom na to da je Ukrajina tek počela svoju dugo najavljivanju kontraofanzivu u ključnim područjima pod kontrolom Rusije – relativno je dobro prihvaćen jer barem traži da ruski vojnici napuste zemlju.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres iznio je ove sedmice punu poštovanja, ali provizornu ocjenu afričke mirovne inicijative, opisujući je kao "važnu inicijativu zasnovanu na dobroj volji niza značajnih zemalja".
Rusija i Ukrajina do sada su pokazale malo ili nimalo interesa za razne druge mirovne planove koje su predložile treće strane. Sa svoje strane, ukrajinski čelnici otvoreno su tražili podršku svojih afričkih kolega, na koju su apelovali na osnovu toga da je rat Vladimira Putina čin kolonijalne agresije.
U međuvremenu, ruski uticaj u raznim afričkim zemljama i dalje je snažan, bilo da ga vrši direktno plačenićka grupa Wagner, saveznička grupa Kremkin, ili je obezbijeđen u vidu pomoći i zaliha.
Ramaphosina vlada naširoko je kritikovana zbog svog srdačnog odnosa s Kremljom, koji je zaživio mnogo prije nego što je Rusija napala Ukrajinu.
Posebno je sporna odluka Ramaphose da Putinu da diplomatski imunitet uprkos međunarodnom nalogu za njegovo hapšenje, i incidentu u kome je ruskom teretnom brodu prošle godine dopušteno da pristane u Cape Town, navodno radi prikupljanja zaliha oružja.
Kada je posjeta otkrivena u ovoj godini, američki ambasador u Pretoriji izjavio je lokalnim medijima da je "naoružavanje Rusa izuzetno ozbiljno" i pozvao Južnu Afriku "da počne da praktikuje svoju politiku nesvrstanosti".
Ostaje da se vidi hoće li Putin biti dobrodošao na ovogodišnji samit BRICS-a, koji će okupiti Rusiju i Južnu Afriku skupa s Brazilom, Kinom i Indijom, čije su vlade zauzele dvosmislenije stavove o ukrajinskom ratu nego što bi zapadni saveznici Kijeva željeli.
federalna.ba/agencije