Aerodrom u Trebinju - za Hrvatsku moguća šteta, za domaće višestruka korist

Vijeće ministara BiH još prije dva mjeseca dalo je zeleno svjetlo za vođenje pregovora s Vladom Srbije, a u vezi s izgradnjom Aerodroma Trebinje. No, ta ideja ne sviđa se svima. Prije svega susjednom Dubrovniku, gdje traže da projekat bude obustavljen dok se ne utvrdi šteti li aerodrom prirodi, tačnije izvorištu pitke vode za taj grad. Za hrvatske zvaničnike moguća šteta, a za domaće - višestruka korist.

U blizini sela Taleža trebala bi biti trebinjski aerodrom. No, za sada se ništa ne dešava, osim što su prošle godine uređivali pristupne ceste, razminirali  i obilježavali teren. Gradnju bi finansirala Republika Srbija, i to sa 100 miliona eura. Smatraju da bi aerodrom donio korist svima.

„Zato što će omogućiti veći priliv turista, više ljudi koji mogu da posjete, na kraju krajeva, BiH, Crnu Goru i Hrvatsku. Svima je u interesu - i za Srbiju, koja je zainteresirana da tu uloži značajno novca i da pokrene na još jedan način dio ekonomije u Hercegovini“, kazala je srbijanska premijerka Ana Brnabić.

Samo dvadesetak kilometara zračne linije dalje, u Dubrovniku na taj projekt ne gledaju blagonaklono. Naprotiv, traže da se prije svega utvrdi šteti li budući aerodrom u Trebinju prirodi i rijeci Ombli, koja je izvor pitke vode za to područje.

Za gradonačelnika Dubrovnika Matu Frankovića, nesuvislo je da neko tu gradi aerodrom. Pitanje je, kaže koji se promet očekuje i koji su to potencijalni putnici: „Tu ima puno pitanja, ali na nama nije da tražimo odgovore, nego da štitimo izvorište rijeke Omble“.

U Trebinju, pak, o aerodromu više ne žele govoriti pred kamerama - niti u tamošnjoj Gradskoj upravi, niti u preduzeću koje će njime upravljati. Još nema ništa novo - poručili su nam. Kazali su tek da će biti provedeni najstroži zračni i okolišni standardi i zaštita. I dok jedni propituju isplativost aerodroma u Trebinju, navodno zbog blizine dubrovačkog, pa i tivatskog, ali i mostarskog, turistički radnici u njemu vide ogroman potencijal.

„Otvorio bi potpuno nove perspektive razvoja, nova turistička tržišta čak i prekookeanska jer iz projekta aerodroma je jasno da bi sletna lista bila dužine 3,5 kilometra tako da bi i najveći modeli aviona  mogli da pristupe tom aerodromu, za razliku od duborvačkog i tivatskog“, kaže Bojan Vučurević, načelnik Odjela za turizam Grada Trebinja.

Trebinjci se, pak, raduju najavi gradnje, ali budući da se o tome govori skoro deceniju, nisu optimistični.

I dok u Dubrovniku traže da projekt bude obustavljen dok se ne utvrde činjenice, otišlo se tako daleko da u dijelu javnosti kruže glasine da bi aerodrom u Trebinju trebao, zapravo, biti ruska baza.

federalna.ba