Advokatima na predmetima ratnih zločina nisu isplaćene naknade: Idu li ionako spori procesi u potpuni zastoj?
Advokati koji zastupaju slučajeve ratnih zločina po službenoj dužnosti već šest mjeseci nisu primili nikakvu naknadu za svoj rad. Nisu jer državni budžet još nije usvojen, a nisu ni uvršteni na listu za privremeno finansiranje. Stoga su u svom saopštenju advokatske komore oba entiteta navele da, ukoliko uskoro ne bude nađeno rješenje, tražiće otkazivanje punomoći pred Sudom BiH.
Ignorantski stav nadležnih institucija prema nastalom problemu samo doprinosi jačanju nepovjerenja građana Bosne i Hercegovine u pravosudni sistem zbog njegove tromosti, a porazom se ocjenjuje i činjenica da se i u drugim krivičnim postupcima pred nadležnim sudovima kasni sa isplatama naknada braniocima.
Ogorčeni su i na Visoko sudsko i tužilačko vijeće koje, kako navode iz advokatskih komora, nastoje da eleminišu predstavnike advokature koji su do sada bili predstavnici svojih Komora. Advokatima nije jasno zašto iz Vijeća još nišu pronašli rješenje, naročito ako se uzme u obzir da su u pitanju procesi ratnih zločina – po svjoj prirodi komplikovani i osjetljivi. Predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija najavio je razmatranje ovog problema na narednim sjednicama Vijeća.
„Dobili smo dopis od Suda da postoje zastoji u plaćanju, a o tome sam razgovarao i s glavnim tužiteljem Tužilaštva. Ovo će sigurno biti fokus na narednim sjednicama VSTV-a i mi ćemo se obratiti Vijeću ministara da se problem s budžetom i finansiranjem advokata što prije riješi. Međutim, ja nisam optimista da ćemo u tome uspjeti“, istakao je Halil Lagumdžija, predsjednik VSTVBiH.
Privremenim finansiranjem zaposlenih u državnim institucijama obuhvaćeni su državni tužioci i sudije, ali ne i branioci. Iz državnog Ministarstva pravde kažu da ne znaju zašto je to tako i u čijoj je nadležnosti, te nisu željeli dalje komentarisati. S druge strane predsjednik Advokatske komore u RS Dalibor Mrša kaže kako su obje komore održale sastanak sa ministrom pravde Davorom Bunozom. I da je tada kao privremeno rješenje pronađeno u povećanju tarife braniocima. Ipak, nakon toga sva komunikacija je zaustavljena.
„Od početnog optimizma, dakle, kada je državni ministar, a potom onda i entitetski ministri pravde, kada su pokazali spremnost da se advokatima izađe u susret,a ja ću napraviti malu digresiju da se advokatima u RS tarifa nije mijenjala 19 godina, došli smo sad u situaciju da u budžetu za odbrane po službenim dužnostima i to u predmetima ratnih zločina, što posebno zabrinjava, nema sredstava niti su ta sredstva planirana za budući period“, navodi Mrša.
Ukoliko branioci zaista obustave rad ili otkažu punomoć, predmeti ratnih zločina samo će se dodatno gomilati. U našoj državi je trenutno više od 400 predmeta i na hiljade optuženika koji nisu procesuirani. Većina njih je i pobjegla van BiH. Stoga su na trenutnu situaciju ogorčeni i predstavnici udruženja žrtava rata.
„Mi smo smisao procesuiranja ratnih zločina u BiH bojim se izgubili još 2008. godine sa prvom strategijom, a ovo su samo posljedice toga. Nemamo taj put koji je napravio MKSJ i usmjerio nas na način kako da adekvatno odgovorimo zahtjevima i velikom broju predmeta, nije se tim putem išlo“, smatra Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.
Predmeti ratnih zločina pred državnim sudom traju više godina, nekada i decenija. A vremena nema jer ključni svjedoci zločina su upravo žrtve koje biološki nestaju. Trenutnom situacijom procese se samo dodatno usporava.
federalna.ba