Advokati obustavili rad do daljnjeg iako je počela isplata duga - traže povećanje tarife
Već drugi dan, sudske klupe Suda Bosne i Hercegovine su prazne. Advokati po službenoj dužnosti obustavili su svoj rad do daljnjeg. Razlog je dug koji im država, odnosno Sud Bosne i Hercegovine nije plaćao od kraja prošle godine, jer nije bio usvojen državni budžet. Iako je isplata ipak počela, advokati će svoj rad nastaviti tek kada im vlast ispuni zahtjev i poveća tarife. Ovo je još jedan korak unazad za pravosuđe države, zarobljene korupcijom i kriminalom, gdje se u jeku godišnjih odmora, sa turističkih destinacija pregovara hoće li i kada biti okončana advokatska obustava rada.
Nije štrajk, već obustava rada. Entitetske advokatske komore složne – do daljnjeg bojkotovati rad Suda BiH, i to pod prijetnjom gubitka licence za one advokate koji se ipak odluče pojaviti u sudnici, mimo odluka skupština dvije Komore.
„Sistem 100 posto usporava, to znači da oni koji su organizovali ovakav način rada, na vrijeme nisu mislili da može doći do ovoga i znači da je stanje bezizlazno jer je apsurdno tražiti od advokata da dolaze na ročište, žive od toga i niko im ne plaća“, ističe advokat Vlado Adamović.
„Svi dobijaju svoje plate bez obzira na budžet i bez obzira na sve, a ne plaćaju obaveze koje su dužni plaćati advokatima koje oni postave po službenoj dužnosti da brane, pa je potpuno logično da ti advokati odbijaju da dalje rade“, naglašava Bekir Gavrankapetanović, predsjednik Advokatske komore FBiH.
I trenutno to nije problem, jer je kolektivni godišnji odmor u Tužilaštvu BiH, ali već naredne sedmice zakazana ročišta su upitna. Iako iz Suda BiH navode da će sva dugovanja biti namirena do tada, pitanje je da li će 66 ročišta do kraja avgusta i biti održana.
„Ono što je najvažnije je da ne bude odgađanja ročista, odnosno da se ne mogu održavati ročišta za pritvor i slične stvari, oni su ukazali jučer advokatskim komorama na odredbe Zakona o štrajku koji govore o minimumu onoga sto se mora raditi kada se štrajkuje, a svakako da ova ročista spadaju u nešto tako, a osim toga u Zakonu o advokaturi RS postoji jedna dodatna odredba koja nalaže advokatima da moraju postupati je li uslovno rečeno moraju postupati i ne smije biti ugrožzen proces rada“, kaže Halil Lagumdžija, predsjednik VSTV.
„Ali je vrlo bitno da se sklopi Sporazum o hitnim postupcima gdje će se i dalje pružati usluge kako ne bi nastupila štetna posljedica za osumnjičene osobe i optužene, mislim prvnstveno na pritvorske predmete kao i na one predmete za koje postoje prekluzivni rokovi čijim propuštanjem može doći do štetnih posljedica“, kategoričan je Davor Bunoza, ministar pravde BiH (HDZBiH).
„Što se tiče pritvorskih predmeta vodilo se računa da su ljudi u pritvoru pa da ne bi ispaštali zbog toga što je organizacija države loša, ali tamo gdje su advokati po izboru, također se može postupati“, dodaje Adamović.
Iz Advokatske komore RS-a nismo dobili pojašnjenja, ali i oni kao i federalne kolege imaju isti uvjet, da se bez povećanja tarife, što je zahtjev ispostavljen Vijeću ministara BIH prije godinu dana, a koja je ista dvije decenije, povratak advokata po službenoj dužnosti neće desiti.
„Ministarstvo pravde je poslalo zahtjev i prijedlog tarife za Kaznene postupke, 1.8. poslali su to u ministarstvo trezora, znate, i to ministarstvo treba da izjasni i, znate, njima se ne žuri .. imam 31.8 zakazanu skupštinu, šta će raditi, mi ćemo se pokušati dogovoriti“, poručio je Gavrankapetanović.
„Ukoliko bi se usvojile izmjene i dopune tarife kao što odvjetničke komore predlažu te naknade bi bile povećane između 100 do 120 posto u jednoj kalendarskoj godini. To bi značilo da bi na godišnjoj razini prema podacima do kojih smo došli do sada te naknade bile povećane 3 do 4 miliona KM“, smatra Bunoza.
Blokada, koja je od početka vodila ka urušavanju državnog suda, sada se pokazala kao moćna poluga u rukama SNSD-a, od čijeg kadra, državnog ministra finansija Srđana Amidžića ovisi da li će novca za tarife biti. Opcija bez novca znači i Sud BiH u zastoju, a time i suđenja za ratni zločin i organizirani kriminal. Slika je to zemlje u kojoj je reforma pravosuđa dovela sistem do političkih, a ne suštinskih zakona, a advokate u poziciju da umjesto osumnjičene brane sebe.
federalna.ba