Ademović: Iza kulisa Plenkovićeve posjete je vjerovatno priprema terena za izmjene izbornog zakona i političko prepakivanje BiH

-Čini mi se da u primarnom fokusu nije bila BiH već Hrvatska, koja na način kako je to njen predstavnik pokazao jučer, pokušava jačati svoj utjecaj u BiH. Čović i Dodik javno učvršćuju savez uz blagoslov Plenkovića, a posjeta služi da se pred Evropskom unijom pokaže da je Plenković dobar arbitar i ključni igrač za BiH. Iza kulisa je vjerovatno priprema terena za izmjene izbornog zakona i političko prepakivanje BiH. Plenković i Čović dolaskom u Banja Luku pokazuju i da Zagreb želi imati direktan kanal prema Dodiku, preko RS-a jačati poziciju Hrvata i HDZ-a u cijeloj BiH, te predstaviti se pred EU da su “ključni faktor stabilnosti” na Balkanu. Čović očito cementira savez s Dodikom i nedvosmisleno pokazuje da HDZ i SNSD rade kao blok, želeći tako kontrolisati ključne procese u BiH, ističe Ademović u izjavi za javnost.

S druge strane, kaže, Dodiku Plenković treba za legitimitet, da pokaže da nije izolovan, da ima podršku jednog premijera EU države, da ima kakve takve međunarodne kontakte uprkos sankcijama. Plenković mu daje upravo to, sliku političke težine, da bi s tom slikom dobio i na svojoj težini kao "glavni glas Evrope za BiH" i ojačao pregovaračku poziciju Hrvatske u ime Hrvata ili HDZ-a u BiH pred EU.

-Takav način ne doprinosi stabilnosti BiH, jer politički blokovi koji rade iza kulisa ne doprinose ni stabilnosti ni evropskom putu BiH. Niko nema pravo trgovati državom BiH i niko neće odlučivati o BiH bez legalnih institucija države, svih naroda ravnopravno. Ne mogu postojati "dvojica" koji odlučuju o BiH, mi znamo kako se to jednom završilo. Bosna i Hercegovina nije privatni aranžman političkih parova, nego međunarodno priznata država, sa svojim institucijama, članica UN-a, smatra Ademović.

Komentirajući konferenciju "30 godina nakon Dejtona", koja se danas održava u Zagrebu Ademović naglašava  da je mnogo događaja i konferencija koji su organizovani i kod nas i u regiji povodom obilježavanja ovog jubileja te da tako gleda i ovaj u Zagrebu, kao jedan u nizu.

-Međutim, ako je suditi prema akterima i pozvanim panelistima, ona asocira na reviziju i dogradnju Dejtonskog sporazuma u pravcu secesionističkih vizija pojedinaca i organizovanih grupa, tim prije što se kao panelisti pojavljuju osvjedočeni radikali i napadači na Bosnu i Hercegovinu Max Primorac i Željana Zovko. U prilog tome ide i činjenica da je od Bošnjaka na prvom panelu pozvan samo Muhamed Šaćirbej, a od Hrvata Mate Granić, Miomir Žužul, Krešimir Ćosić, uz panelistu Ivana Šimunovića. Ovdje je, za minimimum zastupljenosti, trebao biti pozvan Haris Silajdžić kao važan akter i svjedok procesa, kao i prof. Kasim Trnka, pravni ekspert i dobar poznavalac prilika iz tog vremena. Iz Parlamentarne skupštine BiH recimo pozvan je samo Dragan Čović. To samo za sebe govori dovoljno. Ali neka zasjedaju, ponovit ću, prošlo je vrijeme kada su Beograd i Zagreb kreirali politiku u Bosni i Hercegovini. O Bosni i Hercegovini će odlučivati građani Bosne i hercegovine i njene institucije, a nikako pojedinci i grupe, interesne ili bilo koje druge vrste. Treba nešto naučiti i iz prošlosti, ističe predsjedavajući Doma naroda PSBiH.

Osvrnuo se i na posljednje izjave Milorada Dodika u vezi sa državnom imovinom, koju on naziva imovinom Republike Srpske koju treba zaštititi.

-Političar koji je jednom nogom zakoračio u politički zaborav u BiH, Milorad Dodik, oglašava se o državnoj imovini i ponovo zagovara nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH. To je krivično djelo, kao i ono zbog kojeg je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja. Odluke Ustavnog suda od 2012 godine do danas jasno ponavljaju dvije stvari: Bosna i Hercegovina je titular i vlasnik cjelokupne državne imovine, a Parlamentarna skupština BiH ima isključivu nadležnost da donese zakon o njenom raspolaganju, upravljanju i korištenju. O ovome nema rasprave jer državna imovina odražava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Svi niži nivoi vlasti naravno mogu koristiti državnu imovinu koja im je potrebna za izvršavanje njihovih nadležnosti, ali ne mogu raspolagati tom imovinom jer je Bosna i Hercegovina odgovorna za njihove međunarodne finansijske obaveze. Ko god poziva na nepoštivanje Ustava BiH mora biti predmet istraga od strane Tužilaštva BiH. Državna imovina je imovina svih građana i niko je neće dijeliti niti rasprodavati u bescijenje, niti zalagati u nečasne takozvane investicijske projekte, poput slučaja Viaduct, čemu smo nedavno svjedočili, zaključuje Ademović.

Fena/federalna.ba