Aarhus centar u BiH: Zakon o građanskoj inicijativi srušen od onih koji 'predstavljaju' građene

Aarhus centra u BiH oglasio se danas povodom neusvajanja Nacrta Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista na sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH održanoj 28. jula. 

Aarhus centra u BiH u saopćenju iznosi kritički osvrt na razloge zbog kojih zakon, kako navode, i pored podrške iz Predstavničkog doma i višemjesečnih apela civilnog društva, nije dobio dovoljan broj glasova uz konkretne podatke o glasanju, finansijama delegata i ponašanju političkih stranaka koje su zakon oborile ili ga sabotirale pasivnošću.

- Nacrt Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista nije usvojen u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Na prvom glasanju bilo je 33 'za', šest suzdržanih, devet protiv, ali kada je došlo do glasanja po klubovima naroda, rezultat je pao: 29 "za", 14 suzdržanih i 10 protiv. SDA - suzdržana. HDZ - protiv. Time je zakon, koji bi građanima Federacije konačno omogućio jasno, sistemski uređeno pravo da se organizuju i učestvuju u donošenju odluka pravno zaštite od SLAPP tužbi, pao u vodu - naveli su iz Aarhus centra.

Naglasili su da su uzalud predstavnici Aarhus centra u BiH zajedno sa Mrežom Aarhus centara, delegatkinjom Sanelom Klarić, zastupnikom Damirom Nikšićem danima apelovali da je krajnje vrijeme da se građani zakonski zaštite kad izraze stav bez straha od maltretiranja, SLAPP tužbi, ili davanja ličnih podataka koji se mogu zloupotrijebiti.

- I taman kad se učinilo da postoji politička volja kad je Nacrt već usvojen u Predstavničkom domu, kad je stavljen na dnevni red još prošle godine u ova doba stigli smo do suzdržanosti. I opravdanja. “Nama treba još vremena da se konsultujemo sa strukom”, rekla je Aida Obuća (SDA). Godinu dana nije bilo dovoljno? Ako su zaista imali namjeru podržati zakon, šta su radili svih ovih mjeseci? - navode iz Aarhus centra.

Dodali su da je realnost potpuno drugačija.

- Malo je vjerovatno da predstavnici SDA nisu imali vremena u roku od 12 mjeseci, od kada je Nacrt bio inicijalno povučen sa Doma naroda prošle godine, da se upoznaju sa istim. Uz to, zadnja četiri mjeseca naše Udruženje je aktivno dostavljalo detaljna pojašnjenja o nužnosti Nacrta svakom delegatu pojedinačno. Čak smo tokom juna organizovali i okrugli stol gdje smo pozvali sve delegate, uključujući gđu Obuću, da saznaju još više o Nacrtu. Ali nisu ni tu priliku iskoristili. I sada je opravdanje da im je trebalo više vremena i konsultacija sa strukom. To prosto nije istina, već dezavuisanje javnosti - ističe Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH.

Veljović dodaje da "ovim ponašanjem SDA i HDZ pokazuju da se boje vlastitih građana/građanki, umjesto da im budu podrška, za šta su i plaćeni. Umjesto da podrže zakon, njihovo pasivno ponašanje i 'suzdržanost' bilo je sasvim dovoljno da Nacrt ne prođe".

- Sramotno i strašno. Pozivamo građane/građanskee da budu mudriji na sljedećim izborima i budu 'suzdržani' u odnosu na glasanje za predstavnike ovih stranaka. Jer oni nisu glasali za vas, zašto biste vi glasali za njih? - kazala je Veljović.

Oni kojima, navodno, "treba još vremena" su isti oni koji iz budžeta građana od januara do juna ove godine primaju: profesionalni delegati: 2.026.022,66 KM, neprofesionalni delegati: 34.733,80 KM, savjetnici: 42.640,47 KM, ukupno: 2.103.396,93 KM. Za više od dva miliona KM, mogli su i morali znati više, poručili su iz Aarhus centra u BiH.

Kako su naveli, Bosna i Hercegovina je treća zemlja u Evropi po broju SLAPP tužbi.

- Ako se pitate zašto vam se čini da ljudi sve rjeđe dižu glas, odgovor je jednostavan: jer se boje. U sali gdje sjedi 84 predstavnika "naroda" tokom glasanja fotelje zjape poluprazne. Ulazi se i izlazi kao s modne piste. Plate redovne, odgovornost nepostojeća. Neće građani zaboraviti. Jer svaki odbijen zakon koji štiti njih, učvršćuje sliku onih koji štite samo sebe. U međuvremenu, aktivisti i građani koji se bore za zaštitu rijeka, šuma, voda, zdravlja dobijaju prijetnje, tužbe, pozive na saslušanja. Jer se usudili reći "ne" nekoj štetnoj odluci. I zato je ovaj zakon važan da znaju da ih država štiti, a ne napada. Ono što 28. jula nije prošlo u Domu naroda nije samo jedan zakon. To je poruka. Poruka da građani i dalje nisu dobrodošli u politiku. Da se još uvijek, godinu dana kasnije, "čeka mišljenje struke", dok se javnost gasi, a demokratija svodi na dvoranu punu praznih stolica. I možda je upravo to ono čega se boje, građana koji znaju svoja prava i koji ne pristaju na šutnju. Zato im zakoni koji štite javnost nikako da "sjednu", istakli su iz Aarhus centra u BiH. 

Fena/fedaralna.ba