14 godina od presude „Sjedić-Finci protiv BiH„

Na današnji dan prije 14 godina Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je presudu u predmetu „Sejdić-Finci“, koja je bila prva u nizu presuda kojima je utvrđeno postojanje sistemske diskriminacije u Ustavu Bosne i Hercegovine, kao i u nizu zakona koji Ustav koriste kao pravni osnov. Do danas nijedna od presuda nije implementirana. Ovo je bio povod za održavanje tematske sjednice Vijeća nacionalnih manjina Federacije BiH „Neprovođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci.“

U početku je postojala nada da će BiH postati skladna i savremena evropska država u kojoj neće biti nacija i građana drugog reda i u kojoj diskriminacija zasnovana na nacionalnoj pripadnosti neće biti moguća. Među onima koji su se tome nadali je i Hidajeta Redžić, predsjednica Vijeća nacionalnih manjina Federacije BiH:

 „Nažalost, početnu euforiju zamijenilo je razočarenje koje, vjerujem, i dan danas dijelim sa najvećim brojem pripadnika nacionalnih manjina u BiH.“

 „BiH je snažno kontrolisana od strane etno-političkih elita, samoproklamovanih zastupnika i tzv. interesa konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba.“

Dervo Sejdić, apelant u predmetu „Sejdić – Finci protiv BiH“ na Sudu za ljudska prava navodi kako se i pored jasne presude, domaći političari nisu udostojili da urade posao za koji svakodnevno tvrde da su opredjeljeni:

 „Da su opredjeljeni za ljudska prava, da su opredjeljeni za put BiH ka EU. Ako budu ispunjavali obaveze kako ispunjavaju ovu u predmetu „Sejdić – Finci,“ bojim se da BiH neće tako skoro pristupiti EU.“

I dalje, prema Ustavu i Izbornom zakonu BiH, samo pripadnici konstitutivnih naroda mogu biti izabrani u Predsjedništvo i Dom naroda BiH. Vlasti, nakon četiri izborna ciklusa, to nisu promijenile, uprkos presudama pred Evropskim sudom za ljudska prava koje su etnički princip proglasile diskriminatorskim. Džemina Zejhullahu, član Vijeća nacionalnih manjina:

 „Presuda „Sejdić – Finci“ nije samo presuda Sejdić – Finci. To je presuda svih nas nacionalnih manjina u BiH. Želim reći građanima i našim vlastima za koje mi glasamo da mi ne želimo ništa ekstravagantno, ništa posebno za razliku od drugih građana. Mi želimo samo da budemo ravnopravni onako kako smo ravnopravni u plaćanju doprinosa, računa, PDV-a i svih ostalih dadžbina, da budemo ravnopravni i u našim pravima za zapošljavanje i sve ostalo.“

Iako se gotovo svi deklarativno zalažu da se ispravi diskriminatorski odnos, do sada političke elite nisu našle način da ih izmijene i ne preuzimaju odgovornost za status quo. Inače, procjenjuje se da se oko 12 posto stanovništva u BiH ne može kandidovati za državne funkcije upravo zbog odredbi u Ustavu koje ne prepoznaju ostale i manjinske narode.