Zvaničan početak pregovora sa Frontexom
Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić i zamjenik generalnog direktora za unutrašnje poslove pri Evropskoj komisiji Oliver Onidi (Olivier Onidi) ozvaničili su početak pregovora između BiH i Agencije za evropsku graničnu i obalsku stražu. Nakon uspostavljanja operativne saradnje sa Europolom, sporazum sa Frontexom je naredni važan korak za BiH u integraciji u zajednički evropski sigurnosni prostor. To je i jedan od uslova za otvaranje pregovora BiH sa Evropskom unijom.
Predsjedništvo BiH je na vanrednoj sjednici, 8. februara, donijelo Odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma između Bosne i Hercegovine i Evropske unije o operativnim aktivnostima koje provodi Agencija za evropsku graničnu i obalsku stražu u Bosni i Hercegovini. Današnjim sastankom ministra sigurnosti Nenada Nešića i direktora Granične policije Mirka Kuprešakovića sa zamjenikom generalnog direktorata za unutrašnje poslove pri Evropskoj komisiji Olivera Onidija zvanično su počeli pregovori o tekstu sporazuma. Ministar Nešić:
„Time postajemo dio kolektivne evropske bezbjednosti pogotovo danas kada su migracije jedno od osnovnih bezbjednosnih problema. Također, na Predsjedništvu je dogovoreno da će se naš pregovarački tim kretati u predviđenom okviru ali isto tako da će poštovati ustavne nadležnosti u okviru BiH i njenu složenu ustavnu strukturu.“
BiH je još 2018. parafirala sporazum s Frontexom, ali on nikada nije verificiran u BiH. Nakon dvije godine stavljen je na dnevni red sjednice Predsjedništva ali tadašnji članovi Šefik Džaferović i Željko Komšić bili su “za“ dok se Milorad Dodik usprotivio i povukao vitalni nacionalni interes. Narodna skupština RS-a je potvrdila veto Milorada Dodika jer, kako su tvrdili, nije uvažena policija RS-a i njena uloga. To što su predstavnici iz RS-a tražili u praksi bi značilo da bi Granična policija BiH, za sve aktivnosti na zaštiti dijela granice uz teritoriju bh. entiteta Republike Srpske koju provodi s pripadnicima Fronteksa, morala tražiti i dobiti saglasnost entitetskog MUP-a. To je protivno praksi po kojoj Frontex u načelu sarađuje samo s državama, odnosno s državnim agencijama za provedbu zakona, pa su bošnjački ministri u Vijeću ministara blokirali taj prijedlog. Kako se saznaje, BiH je Fronteksu predložila formulaciju po kojoj će se saglasnosti za djelovanje pripadnika evropskih policija davati “u skladu sa ovlastima koje imaju različiti nivoi vlasti.”
BiH je jedina država regije koja još nema sklopljen sporazum s Frontexom, uprkos činjenici da je izložena sve jačem migrantskom valu. Stoga, pristupanje Fronteksu bilo bi od izrazitog značaja za sigurnost granica naše države, kaže za Radio Federacije stručnjak za sigurnost Nedžad Ahatović:
„To je jedan iskorak koji ne boli i koji je svima u interesu.“
Naša zemlja sama nema kapacitet za efikasan nadzor nad svojim granicama. Graničnoj policiji hronično manjka policajaca pa tako sada na svakih 25 kilometara granice dolazi tek jedan od njih. Ovim sporazumom bi joj bio omogućen pristup Fronteksovom budžetu što bi značilo i grantove za osavremenjivanje te finansiranje zapošljavanja novih graničara čime bi se rasteretio budžet BiH. Ahatović pojašnjava:
„Najvažnija uloga Fronteksa je razmjena mišljenja i iskustva.“
Frontex je agencija koja ima oko 2 hiljade zaposlenih, a raspolažu sa budžetom koji iznosi oko 840 miliona eura.