Zoran Pavlović o novom zaduženju RS-a: Mislio sam da je sačuvano onih mađarskih 110 miliona eura za otplatu dugovanja sa Bečke berze

Razgovarala: Aida Hasanbegović

 Republika Srpska je do sada emitirala 57 emisija dugoročnih obveznica, u iznosu od 2,19 milijardi KM. Zakonom o budžetu Republike Srpske, koji je usvojen u decembru 2022. godine, definirano je da ima milijardu i osamdeset miliona obaveza koje se moraju servisirati ove godine. U  tom iznosu je i onaj od 330 miliona KM  obveznica koje dospijevaju na naplatu ovog mjeseca, a plasirane su preko Bečke berze. Ukoliko Vlada Republike Srpske, u junu, ne isplati ratu, za obveznice prodane na Bečkoj berzi, prije pet godina, vlasnici tih obveznica imaju pravo da preuzmu akcije u bilo kojoj javnoj kompaniji, koja je u većinskom vlasništvu Vlade RS-a. S obzirom na to da se radi o ozbiljnom iznosu servisiranja duga, koji se ne može izvršiti iz tekućih prihoda, Vlada se odlučila za novu emisiju petogodišnjih obveznica od 210 miliona KM.

Koliko će koštati građane jedno od najvećih zaduženja na domaćem tržištu kapitala, kako će se odraziti na finansijsku stabilnost, zašto se Republika Srpska zadužuje po kamati od čak 6,1 posto, a Federacija od 3,8?  Može li vratiti dugove, zašto se i da li nekontrolirano zadužuje, pitanja su za ekonomskog analitičara iz Banje Luke Zorana Pavlovića, s kojim je razgovarala Aida Hasanbegović.

„Kada dođete u situaciju da vam novac treba u relativno kratkom vremenskom roku i u velikom iznosu, onda kamatnu stopu morate učiniti atraktivnom ulagačima. Vjerovatno je to razlog što je za novo zaduženje određena kamata od 6,1 posto. Po zakonu o budžetu RS-a predviđeno je da za međunarodno zaduženje kamata može ići do 6,5 procenata, i očigledno je trebalo stvoriti interes kod investitora. To je najveća prodaja obveznica u BiH, možda je i to jedan od razloga, kako bi se prikupila tako velika sredstva“, navodi Pavlović.

Smatra da je najnovije zaduženje na Banjalučkoj berzi isključivo zbog servisiranja duga sa Bečke berze koje dospijeva na naplatu 28. juna:

„To je očigledno procjena i poslovna politika Vlade u domenu rješavanja obaveza koje dolaze na naplatu. Da je Vlada RS-a pribavila dovoljno sredstava ranije, ne bi nudila ovako visoku kamatu i tražila da prikupi toliko novaca na domaćem tržištu. Izlazak na Bečku i Londonsku berzu, znači izlazak na tržište na kojem je jednostavnije prikupiti velika sredstva u odnosu na domaće tržište vrijednosnih hartija, bez obzira što smo imali primjere da su se investitori iz Srbije, preko brokera pojavljivali na Banjalučkoj berzi. Sve je pitanje dinamike trošenja i štednje da bi se servisirala jedna tako velika obaveza poput zaduženja od 320 miliona maraka uzetih na Bečkoj berzi. Vjerujem da će oni prikupiti potrebna sredstva.“

Na pitanje šta je sa sredstvima koja su dobivena iz kredita Mađarske državne banke, zašto ona nisu iskorištena za vraćanje obaveza prema Bečkoj berzi, kaže da nije poznato što je Vlada uradila s tim sredstvima:

„Radi se o  kreditu od 110 miliona eura, koji je po mom mišljenju  trebao ostati u „pričuvi“ za vraćanje dospjelih obaveza sa Bečke berze.  Nije transparentno moguće doći do informacija, da li je novac poslužio za budžet, otišao u potrošnju ili je nešto ipak sačuvano. Ministrica finansija Zora Vidović je uvijek govorila da postoje dovoljna sredstva za servisiranje ove obaveze, ali plasman petogodišnjih obveznica na Banjalučkoj berzi pokazuje da ipak nije tako.“

 Pavlović ne vjeruje da će doći u pitanje financijska stabilnost  RS-a, te navodi da osim ove jednokratne i velike isplate, servisiranje drugih obaveza nije upitno:

„Uvijek postoje različita rješenja i strategije, Ministarstvo finansija je to koje odlučuje na koji način će servisirati svoje obaveze.  Pitanje je samo koliko se zadužujete, a koliko servisirate.“

 Poznato je da je finansijski aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom najjeftiniji izvor finansiranja deficita budžeta, ali su odnosi sa tom međunarodnom finansijskom institucijom donekle blokirani, jer  predstavnici RS-a nisu prihvatili uslov MMF-a da im se omogući pristup bazi podataka privatnih računa iz ovog bosanskohercegovačkog entiteta u Centralnoj banci BiH. Pavlović se slaže da MMF ima najpovoljnija sredstva za zatvaranje deficita.

„Tačno je da su ponovo započeti pregovori između ove financijske institucije i Vlade RS-a u prvom kvartalu ove godine. Preporuke po pitanju inflacije koju daje MMF, savjetujući podizanje kamatnih stopa su pogrešan pristup inflaciji Bosne i Hercegovine, ona nema inflaciju zbog toga što štampa novac, već zato što je uvozi iz Evrope. Suština je da Međunarodni monetarni fond  ima gotove preporuke i ne ulazi u suštinu bilo koje zemlje,  vrlo često te preporuke nisu ekonomski racionalne“, zaključuje ekonomski analitičar Zoran Pavlović.