Zlatni geler – Almir Imširević

**

Dobro je čitati ... čitati dobru knjigu; čitati je kao da je u tom trenutku to jedina i najbolja knjiga; knjiga koja u nama otvara najljepše od svih svjetova.

**

Autor „Šaptačeve knjige“, knjige raskošne u dramatici sinhroniciteta, toliko suptilno i vješto vođene da joj povratak biva posve prirodan, i to u svakom dobu dana – dakle autor knjige „Najljepši od svih svjetova“ s podnaslovom „Šaptačeva knjiga“ darivao nas je novom knjigom, novim svijetom. Za razliku od šapata iz ove zbirke priča, Almir Imširević u naslov romana stavlja riječ geler, koja htjeli ili ne, zazvuči, zapara uho i pokrene niz ne baš omiljenih asocijacija. Imenicu geler vežemo za oružje, za rat. No, u ovoj knjizi rat kao takav nije u prvom planu, a gelere untoč njihovoj osobini da lete na sve strane – na okupu drži priča o prijateljstvu. Knjigu „Zlatni geler“ objavila je Izdavačka kuća Buybook, 2023.godine, a svoje premijerno predstavljanje „Geler“ je imao na Međunarodnom festivalu književnosti Bookstan. „Geler“ svoje jasnije obrise uspostavlja u svijetu daleko od Sarajeva, u svijetu koji je sređen, uređen, lijep i po mnogo čemu sličan Sarajevu.

**

Nazivajući poglavlja gelerima, Imširević već na simboličkoj ravni pokazuje koliko je krhko ratna trauma zapretena u sjećanjima onih koji su prošli krvavu i apsurdnu opsadu Sarajeva. Enkijevi flashbackovi implodiraju u njemu na najčudnijim mjestima njegovog pitoresknog egzila ili u najneobičnijim situacijama. Doslovce sve može biti okidač kojim se Enki potmulo vraća u surovu prošlost. U tome Imširević postiže sugestivan sraz balkanskog destruktivnog besmisla i pritajene atmosfere otuđenosti i oporog egzistencijalizma kakvu su, recimo, provodili majstori Godard, Chabrol i Truffaut u svojim filmovima. Besmisao netrpeljivog svijeta prema drugima i drukčijima, i tu se u francuskoj utopijskoj provinciji viđa u spuštenom pogledu ili u naglo utišanim glasovima. Enkijeva labava konfesionalna pripadnost islamu ipak rađa u njemu apsurdnu grižnju savjesti te preispitivanja o svrsi ovozemaljskog i vanzemaljskog svijeta ... Imširević impresivno vodi priču i oblikuje sjajna dojmljiva lica, na način stalne provizornosti njihovih sudbina. Sve je tu stalno nadohvat, nadomak, korak do… I moguće nove ljubavi koje život odškrine u Enkijevoj življenoj literaturi, i moguća nasilja – javna i kućna, nove tuge i raskoli ... “Zlatni geler” moćan je primjer kako se pozadinska epska tema pretvara u intimističku šansonu egzistencijalizma. – napisao je, između ostalog, kritičar Davor Špišić o „Zlatnom geleru“, na portalu Telegram hr.

**

Prvi roman dokazanog dramskog pisca Almira Imširevića, pod zaista odličnim nazivom Zlatni geler, donosi izvjestan zaokret u autorovom pisanju. To je egzistencijalistički roman na tragu kultnog romana Stranac Alberta Camusa, štivo obilato aluzijama i citatima iz svjetske književnosti i filma, posebno dramske umjetnosti. U centru romana je preživjeli opsade Sarajeva koji na rezidenciji za pisce, u francuskom gradiću, pokušava povezati niti svoga života nakon očeve smrti prožet nikad prolaznom traumom rata. Mir malog grada samo pojačava tamni legat rata u glavnom junaku, koji ne završava kao Camusov Mersault ali u simboličkom smislu biva apsurdno kažnjen. Iako se svojom upečatljivošću izdvajaju pasaži koji predstavljaju povratak priče unazad – takozvani flešbekovi (u njima vidimo kako se glavni junak otuđuje od vlastitog bola i empatije za bol drugih ljudi, posebno na primjeru dječaka koji umire pogođen sitnim gelerom), Zlatni geler je koherentne strukture na tragu modernističkog promišljanja romana. Enki Duraković, glavni junak, bori se s vlastitim ratnim/životnim demonima i demonima pisanja, krajnji rezultat je roman o traumi i pokušaju oporavka. A to je ono vječno pitanje na koje možda nikad nećemo pronaći odgovore. Uostalom, ovaj roman je i baziran na začudnosti, na čuđenju pred misterijom vlastitog i tuđih života. - Faruk Šehić

**

Almir Imširević autor je dramskih tekstova Kad bi ovo bila predstava, Cirkus Inferno, Balkanski đavo sram, Playback sevdalinka, Mausfuckers, Deset razlika ili the only thing that's real, Kad bi ovo bio film, Fistik ili san o suncu, mjesecu i još nekim sitnicama, ... i svi ovi tekstovi postali su teatarske predstave. Autor je i zbirke kratkih priča „Strana 212“. I dok „Najljepši od svih svjetova“, kako je to napisala kritičarka Ivana Golijanin, u konstrukcijskom principu dokumentiranja odražava poetiku intime i gdje autor uranja u hronike ličnosti“ – u knjizi „Zlatni geler“ Almir Imširević predstavlja nam svoj, poput gelera, rasuti svijet i uranjajući u samog sebe, okuplja taj svijet u jedan geler, zlatan i posvećen.

**

Odabrala i uredila – Selma Dizdar

Ton-majstor – Šerkan Cakić

Izvor / foto – federalna.ba / Selma Dizdar