Zemaljski muzej BiH: Država ne prati rad svoje najstarije institucije

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine predstavlja najstariju modernu kulturnu i naučnu ustanovu u našoj zemlji. Osnovan je 1888. godine, a prva ideja o njegovom osnivanju seže još u polovinu 19. vijeka. Danas je objavljen izvještaj o poslovanju ove kulturne institucije u protekle dvije godine.

Zemaljski muzej, nakon aktuelne situacije sa korona virusom i privremenog zatvaranja, ove godine došao je u poziciju da trenutno ima oko 50% zaposlenih prema sistematizaciji koja predviđa 104 zaposlena radnika. U finansijskom smislu to bi značilo da je za ovaj minimalni broj ljudi, za hladni pogon, potrebno oko milion i 350 hiljada maraka godišnje. Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja BiH:

„Mi smo u proteklom periodu imali, znači u 2020. godini, od svih nivoa vlasti ukupno oko 700 hiljada maraka podrške. Ostalo smo trebali naći sami. U 2021. godini je to bilo malo više, 950 hiljada, da bi u 2022. izašli na milion i 200 nakon potpisivanja Ugovora sa Kantonom Sarajevo, tj. sa Univerzitetom Sarajevo.“

Ove brojke pokazuju da je ostvaren izvjestan napredak. Ali to nije ni približno ono kako bi trebalo biti. Ipak, Zemaljski muzej nastavlja svoje ranije planirane projekte. Mirsad Sijarić:

„Mi smo zaista fokusirani na to da obezbijedimo sigurnost zbirki, prije svega, da radimo na njihovoj invertarizaciji i generalno poboljšavanju uslova za njihovo očuvanje i u tome imamo ili smo imali veliku podršku međunarodnog faktora, prije svega, Američke ambasade.“

I sa švicarskom fondacijom upravo finalizuju projekat vrijedan više od milion maraka. Postoje i manje fondacije, te Fond otvoreno društvo, Ambasada Republike Češke itd. Novac se skuplja, ali problemi i dalje postoje. Sijarić:

„Međutim, ono što nam je, hajde da kažem, problematično je to da i dalje Zemaljski muzej treba sam da se pobrine za većinu troškova koji se tiču održavanja objekata i redovnog funkcionisanja. Treba samo da se podsjetimo da su to četiri velika objekta izgrađena 1913. godine i da su oni nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.“

Kada su u pitanju posjete Zemaljskom muzeju, 2020. godina bila je obilježena koronom. Samim tim posjeta je bila smanjena na svega 10-ak hiljada ljudi. U prošloj godini posjeta je povećana za 100% u odnosu na prethodnu, dok je ove godine uvećana na onaj broj od prije pandemije, što je otprilike oko 100 hiljada posjetilaca. Treba napomenuti da Zemaljski muzej naredne godine slavi 135 godina postojanja. Upravo zato Muzej se priprema za velika ulaganja u revitalizaciju centralnog dijela botaničkog vrta. U tom smislu nadaju se da će im lokalne vlasti pružiti podršku kako bi Zemaljski muzej dobio još ljepše ruho.