'Želim živjeti': ukrajinski pozivni centar koji ohrabruje Ruse na predaju

Više od 6500 ruskog vojnog osoblja tražilo je predaju putem prilagođene telefonske linije "Želim živjeti", tvrdi ukrajinska vlada, a pozivni centar navodno je nedavno premješten na tajnu lokaciju kako bi se izbjeglo uplitanje Moskve.

Vitaly Matvienko, glasnogovornik odjela za ratne zarobljenike, rekao je da je za one koji su stupili u kontakt preko servisa potvrđeno da služe u ruskim snagama pomoću njihovih ličnih podataka i broja službe.

Između 15. septembra, kada je otvorena telefonska linija, i 20. januara, tvrdi se da je 6.543 ruskih pripadnika kontaktiralo ukrajinsku vladu kako bi im se predalo u pritvor, često s prve linije ratišta.

Vruća linija, koju vodi 10 operatera, uspostavljena je nakon što je Vladimir Putin najavio mobilizaciju 300.000 civila s prethodnim vojnim iskustvom da se pridruže ruskim ratnim naporima.

Matvienko je odbio komentirati broj dovršenih predaja, ali je uslugu, koja radi 24/7, opisao kao "potpuno uspješnu", s između 50 i 100 poziva i poruka na Telegram kanalu službe koje prime svaki dan. Pozivni centar premješten je prije mjesec dana iz ureda Ministarstva u Kijevu na tajnu lokaciju zbog straha da će biti meta ruskih napada, rekao je.

Propagandna vrijednost je jasna za ukrajinsku vladu, s 2 miliona ljudi koji su posjetili web stranicu „I want to live“ samo u decembru, od čega je 1,6 miliona bilo u Rusiji.

Onima koji su se predali nudi se mogućnost da budu dio razmjene zatvorenika dogovorene između ruske i ukrajinske vlade ili da ostanu u pritvoru s mogućnošću da kasnije ostanu u Ukrajini ili da emigriraju. Ruska vlada je u sklopu takvih zamjena otpustila ukupno 1646 ukrajinskih vojnika, rekao je Matvienko. Posljednji dogovor sklopljen je 8. januara kada je razmijenjeno 50 članova osoblja sa svake strane, dok se pregovori o ostalima nastavljaju.

Matvienko je pojasnio da postoje dvije faze predaje. “Prva faza je da ruski vojnici koji su mobilizirani, djelomično mobilizirani, još nisu mobilizirani, zovu ovu vruću liniju ovom chatbotu i kažu: ‘Ja ću se predati'”, rekao je. “Nakon toga dužan je ostaviti svoje lične podatke. Nakon što vojnik stigne na teritorij Ukrajine, dužan je ponovno nazvati i reći: ‘Ja ću se predati’, a ukrajinski operateri mu pomažu da stigne na sigurno mjesto gdje se susreće s ukrajinskim specijalcima.” Rekao je da razina interesa za službu ovisi o razvoju događaja na ratištu.

“Prilikom oslobađanja Hersona zvali su nas Rusi govoreći 'Samo nam spasite dušu jer smo zaglibili negdje u blatu, bataljon nam je totalno razbijen, ostalo nam je 10 vojnika, molim vas, vadite nas iz ove zbrke. '”

Oksana, (25), jedna od voditeljica pozivnog centra, kaže da je svaki poziv bio drugačiji, ali da su joj svi ulijevali nadu da ruski ratni napori slabe. “Neki ljudi zovu i kažu: ‘Ja sam negdje u vojsci. Hoću da se predam’, drugi kažu, ‘Bojim se da me ne mobiliziraju u Rusiji, šta da radim’. A neki od njih zovu: ‘Ja sam na teritoriji Ukrajine, želim se predati.’ „Oni su ustvari preplašeni i ne znaju šta učiniti.”

Matvienko lično prosljeđuje posjetnice s natpisom "Želim živjeti" oslobođenim zatvorenicima jer je utvrđeno da su oni koji su razmijenjeni kasnije ponovo premještani na ratište.

Tvrdnje ukrajinskog odjela za ratne zarobljenike nije bilo moguće nezavisno provjeriti, piše The Guardian.

federalna.ba/The Guardian