Završen seminar o medijskom praćenju izbornog procesa u BiH
(Izvor: Fena)

Završen seminar o medijskom praćenju izbornog procesa u BiH

Jačanje kapaciteta medija za profesionalno praćenje i izvještavanje o izbornom procesu bila je tema seminara za predstavnike vodećih medija u Bosni i Hercegovini, koji je održan u Neumu od 9. do 12. septembra, u organizaciji Vijeća Evrope (VE) i u partnerstvu sa Centralnom izbornom komisijom Bosne i Hercegovine (CIKBiH).

Sudionici skupa, realiziranog u sklopu projekta VE "Podrška integralnom i inkluzivnom izbornom procesu u BiH", bili su u prilici upoznati se o širokom spektru pitanja i različitim aspektima izbornog procesa u BiH, uključujući i prioritete koji se tiču reforme izbornog zakonodavstva u skladu s međunarodnim obavezama i temeljnim demokratskim principima.

Istaknuto je kako je reforma izbornog zakonodavstva jedan od 14 prioriteta koje je Bosna i Hercegovina, u skladu s Mišljenjem Evropske komisije, dužna ispuniti prije početka pregovora o članstvu u Evropskoj uniji.

Radi se o setu pitanja, koji, uz ostalo, podrazumijeva obavezu provedbe više presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, a što u konačnici vodi izmjenama Ustava BiH (Aneksa 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma), uključujući njegovo usklađivanje s Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, koja, kako je poznato, ima supremaciju nad domaćim zakonodavstvom.

Pitanja su to koja se, prije svega, odnose na pravo ‘manjina’ da ravnopravno, konzumiraju pasivno biračko pravo, odnosno pravo da budu birani/imenovani u zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast.

O značaju tog pitanja, između ostalog, svjedoči enorman broj presuda Evropskog suda za ljudska prava koji je, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, donio 395 presuda protiv BiH, utvrdivši kršenje pobrojanih prava, pri čemu su tužbe podnijeli pojedinci ili više njih.

Kako je rečeno, CIKBiH je u kontekstu aktuelnih izmjena izbornog zakonodavstva nadležnim institucijama uputio prvu verziju inicijative za izmjene Izbornog zakona BiH, čiji je tekst, u međuvremenu, usaglašen s Mišljenjem OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije (ODIHR) i Venecijanske komisije, te će u novoj formi biti distribuiran na relevantne adrese.

Kako je poznato, u maju je formirana Interresorna radna grupa za izmjene Izbornog zakona BiH, s mandatom da, kako i njen naziv govori, radi na usaglašavanju i utvrđivanju neophodnih zakonskih izmjena, kako bi se u konačnici došlo do prijedloga koji će biti upućen u parlamentarnu proceduru.

Spomenuta inicijativa CIK-a BiH je, kako je istaknuto, na liniji unapređenja izbornog procesa i sadrži kvalitetne prijedloge za prevazilaženje određenih slabosti kojima je opterećeno aktuelno stanje, uključujući jačanje transparentnosti i pravičnosti ukupnog izbornog sistema.

Naime, radi se o poboljšanju starih i uvođenju novih instituta i pojmova, uključujući, između ostalog, vanredne izbore i pojam preuranjene kampanje, uvođenje instituta ranog glasanja te rješenja koja bi trebala dokinuti praksu zloupotrebe javnih resursa, eliminirati govor mržnje iz javnog diskursa, te konkretnije sankcionirati druge neprihvatljive pojave.

Ponuđena su i rješenja za bolje definiranje mandata, kompenzacijskih mandata i finansiranja izbora u slučaju neusvajanja budžeta te konkretna tehnička unapređenja izbornog procesa uvođenjem novih tehnologija kako bi se stalo ukraj brojnim manipulacijama koje su, u međuvremenu, postale dijelom izbornog procesa, a koje, usljed manjkavosti aktuelnih rješenja, nisu adekvatno sankcionirane.

Istovremeno, CIK je inicirao i obaveznu elektronsku registraciju za glasanje izvan Bosne i Hercegovine, uz obavezu dostavljanja validnih dokaza o identitetu i boravištu izvan zemlje, a predložena je i elektronska prijava političkih subjekata za ovjeru na izborima, kao i obaveza obavještavanja javnosti u postupcima u vezi s prigovorima i žalbama.

Novinarima su detaljno prezentirane različite teme, od izbornog sistema, izborne administracije i sudionika u izbornom procesu, do različitih vidova manipulacija u izbornom procesu, uloge socijalnih mreža, unapređenja izbornog procesa i praktične radionice – posmatranja nadležnih tijela odgovornih za provođenje izbora, a što je pobudilo izuzetno interesovanje predstavnika medija.

Razgovarano je i o potrebi preciznije upotrebe termina i sintagmi, karakterističnih za izborni proces, te razlikama u tom pogledu kojih novinari, nerijetko, nisu ni svjesni, a tiču se same suštine određenih pojmova i njihovog značenja.

Ilustracije radi, analiziran je primjer/razlika između pojmova birač i glasač, a što se u javnom diskursu često poistovjećuje, pa je rečeno - kako je birač punoljetni državljanin BiH, koji je upisan u Centralni birački spisak, a da je glasač, zapravo, birač koji je glasao, odnosno ostvario aktivno biračko pravo.

Predavači u sklopu spomenutih tema bili su predsjednik CIK-a BiH Željko Bakalar, kao i članovi Komisije - Suad Arnautović, Ahmet Šantić, Vlado Rogić i Jovan Kalaba, koji su u sklopu vlastitih prezentacija elaborirali brojna i za predstavnike medija zanimljiva pitanja.

Sudionicima seminara u uvodnom dijelu se putem videolinka obratila ekspertica ODIHR-a Giovanna Maiola, koja je govorila o međunarodnim standardima medijskog izvještavanja o izbornom procesu, ukazujući na neophodnost osiguranja pluralnog okruženja i uvjeta za neometan rad medijskih djelatnika.

Potcrtala je princip slobode izražavanja, te potrebu objektivnog, nepristrasnog i balansiranog izvještavanja, odnosno osiguranja jednakog prava pristupa medijima za aktere izbornog procesa, uz puno poštivanje etičkih kodeksa novinarske profesije.

Uime VE - Ureda u Sarajevu, sudionike edukacije pozdravio je projekt-menadžer Esad Mavrić, uz uvjerenje da će seminar doprinijeti razrješavanju prisutnih nedoumica i dilema u vezi sa složenim izbornim procedurama, te najneposrednije rezultirati kvalitetnijim i kompetentnijim izvještavanjem o izbornom procesu, u skladu s najvišim profesionalnim standardima.

U sklopu opsežne interaktivne diskusije, članovima CIK-a upućena su brojna pitanja, s fokusom na manipulacije u izbornom procesu, kao i na brojne primjere neadekvatnog ponašanja biračkih odbora, prevare utvrđene na izborni dan, uključujući i pojavu da se imena umrlih osoba opetovano nalaze na Centralnom biračkom spisku…

Otvorena su i brojna druga pitanja koja su direktno ili indirektno vezana za teme predavanja, a prije svih ona koja se tiču iskustvenih podataka i uopće prakse provedbe izbornog procesa, uključujući i praksu Suda BiH, te sve specifičnosti koje karakteriziraju kompliciranu ustavno-pravnu strukturu BiH.

Novinari nisu ostali uskraćeni ni za jedan odgovor, a iz dijaloga vođenog o temi izbornog procesa jasno je demonstrirano koliki je značaj izmjena Izbornog zakona BiH i u kojoj je to mjeri u funkciji poboljšanja izbornog procesa u BiH, a time i vraćanja povjerenja građana u toj za demokratski razvoj i uspostavu pravne države ključnoj oblasti.

federalna.ba/Fena

Izvještavanje o izbornom procesu izbori Neum CIKBiH Vijeće Evrope seminar