Zapadni Balkan nije Bidenov prioritet - prvo reforme, pa onda intervencija
Ambasador SAD-a u BiH Eric Nelson održao je sastanak s članovima Kolegija Vijeća ministara BiH. Razgovorali su o konkretnim potezima u cilju ubrzanja euroatlantskih reformi i prosperiteta za sve građane. Međutim, konkretne intervencije od nove američke administracije Zapadni Balkan ne može očekivati. Bar ne tako brzo. Pred SAD-om mnogo je unutrašnjih, ali i svjetskih izazova. To što prvi čovjek Amerike poznaje balkanske prilike ne znači da će lupiti šakom o sto i preko noći donijeti nužne promjene. Ipak, iz istupa bolje upućenih, svjetske sile budnim okom prate i znaju što se ovdje dešava. Ali, jasno poručuju - pokažite volju, a mi ćemo vam pomoći.
“Amerika se vratila, Amerika se vratila, diplomatija se vratila, vratićemo povjerenje, opet ćemo se angažovati u svijetu i suočiti se sa problemima pandemije, klimatskih promjena te vraćanjem demokratije i poštivanjem ljudskih prava širom svijeta”, kazao je Joe Biden, predsjednik SAD-a, prvi put nakon što je izabran na ovu dužnost, govoreći o vanjskim prioritetima SAD-a. Istina, govorio je o budućoj saradnji sa Evropskom unijom, kao i odnosima sa Kinom i Rusijom, ali se nije dotakao zemalja Zapadnog Balkana. Posebno, iako se očekivalo Bosne i Hercegovine, premda je dobar poznavalac ovdašnjih prilika. Naša država neće biti predmet ozbiljnijeg američkog djelovanja u naredne dvije godine sigurno. Ali jesu jasni uvjeti kako za nas tako i za ostale zemlje Balkana.
“Od država Zapadnog Balkana će se očekivati da se pridržavaju vladavine prava, da se obračunaju sa korupcijom i kriminalom. Ako se to dogodi, SAD mogu biti snažan partner. Zemlje Zapadnog Balkana ne mogu mnogo očekivati ako samo žele milostinju, a nisu spremne da donesu teške odluke da bi učvrstile saradnju” ističe David L. Phillips, profesor na Univerzitetu Columbia.
Da li bh. političari očekuju milostinju - nije poznato, ali jest da vrlo malo ili gotovo ništa ne rade kada je riječ o kriminalu i korupciji. Osim što pričaju. Identično se odnose i prema reformama neophodnim za punopravno članstvo u Uniji. Zato stranci moraju napraviti plan.
“Da bi riješili zastoj u Bosni i Hercegovini, američki i evropski predstavnici moraju napraviti plan djelovanja za ustavne, administrativne i izborne reforme”, poručuje Janusz Bugajski, ekspert za Zapadni Balkan.
Profesor na Univerzitetu Johns Hopkins Daniel Serwer upozorava: “Kantoni i entiteti, kao i nacionalna ograničenja, te mogućnost veta, moraće nestati. Amerikanci i Evropljani bi trebali pozdraviti perspektivu novog građanskog ustava”.
Međutim, promjenama ka građanskom konceptu postoje oštra protivljenja predstavnika entiteta RS kao i hrvatskih političara, dodatno ojačanih zvaničnim politikama susjednih zemalja iz čijih se kuhinja kroje zahtjevi za unutrašnja uređenja BiH. U takvim okolnostima stagnacija zemlje je jedina konstanta a novi zadaci koji vode ka traženom reformisanju samo se gomilaju.
“Postoje i druge sile za stolom kojima se moramo baviti. Tu je, naprimjer, Rusija, koja će podržavati interese Republike Srpske, kao i Hrvatska, koja će podržavati poziciju bosanskih Hrvata. Sve će to zahtijevati bolne pregovore i to je jedini način kako će stvari dugoročno funkcionirati”, navodi Paul McCarthy, regionalni direktor za Evropu International Republican Instituta.
Trumpova ostavština ostavila je malo prostora u kojem bi se Bidenova administracija mogla konkretnije uključiti u balkanske probleme. Jasno je da ovdje ima mnogo posla i da su BiH, ali i Kosovo prioriteti i žarišta osuđena na međunarodnu intervenciju. Svjesni su toga i svjetski lideri koji, ako nastave borbu za vlastita pozicioniranja, mogu dodatno uzdrmati već poljuljani Balkan.
federalna.ba