Zakon protiv tradicije: Bh. političarke i dalje na marginama
(Izvor: Arhiva/Fena)

Zakon protiv tradicije: Bh. političarke i dalje na marginama

U Bosni i Hercegovini, uprkos svim naporima i postignutim uspjesima na polju ostvarivanja rodne ravnopravnosti i učešća žena u političkoj sferi, na čelu naše države još se nikada nije našla žena. Na poziciji predsjednica entiteta u BiH bilo je nekoliko žena. Osim ovih izvršnih funkcija, malo je vlada u kantonima koje su imale više od tri ministrice.

Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, na kandidatskim listama za lokalne izbore održane u BiH, u novembru 2020. godine, od ukupno 425 kandidata za načelnike/ce i gradonačelnike/ce, bilo je 29 žena, u odnosu na 396 muškaraca, dok je za opštinska vijeća, skupštine opština, gradska vijeća, skupštine grada i Skupštinu Brčko Distrikta BiH, 12.753 (42,27%) žena, a 17.415 (57,73%) muškaraca.

Zakon u borbi protiv tradicije

Ovi pokazatelji govore da unazad nekoliko izbornih ciklusa žene u Bosni i Hercegovini itekako su učesnice izbornih utrka. Međutim, na koncu se ne nađu na funkcijama.

„Mi na listama, nakon usklađivanja Izbornog zakona BiH sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH, imamo veći broj žena u izbornom procesu. Dakle, zahvaljujući toj harmonizaciji u izbornoj utrci na listama političkih subjekata imamo 40 posto žena,“ kazala nam je Edita Miftari, voditeljica Programa rodno odgovornog upravljanja u UN Women.

Pravi problem je zapravo u implementaciji izbornih rezultata, naročito u izvršnoj vlasti. Naime, nakon provedenih izbora 2020. godine na vlasti se našlo mnogo manje žena u odnosu na broj kandidovanih.

Tako, na načelničkim pozicijama našlo se samo 3,52 posto žena, dok je nešto veći broj izabranih žena u općinskim i gradskim vijećima i iznosi 19,58 posto, podaci su CIK-a BiH.

Muškarci su dominirali i kao predsjednici vlada u svih deset kantona u FBiH, a među 100 kantonalnih ministara bilo je samo osam žena.

„Zakon o Vijeću ministara BiH i generalno vlade kantona, Federacije BiH, RS-a, nemaju nikakav mehanizam  da u izvršnoj vlasti imenuju 40 posto žena i bojim da se da ni ove godine nećemo imati neki napredak. Problem je implementacija izbornih rezultata koja će ionako zbog ove političke nestabilnosti u našoj zemlji vjerovatno biti odužena i ovaj put i pitanje je kada ćemo uopće imati implementaciju izbornih rezultata na svim nivoima“ ,kazala je Miftari.

Ono što također predstavlja problem, jeste zapravo vidljivost žena u medijima, u javnosti, na naslovnim stranicama.

„Na tom polju vidim malo napretka. Dakle, 40 posto je žena na listama ali se one ne vide u javnom prostoru. Vidljivost je ključni problem jer ne možete približiti nešto što je biračkom tijelu strano, a žena jeste biračkom tijelu strana. Ili je nepoznata u politici ili postoji velika predrasuda prema ženama u politici u smislu  da li je ženama mjesto u politici, da li im je više mjesto u kući, porodici. Biračkom tijelu su te uloge nespojive iako one nisu nespojive i iako je više puta dokazano da žene mogu više uloga iznijeti,“ navodi Miftari.

Iz Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine kažu kako je u našoj zemlji uspostavljen zakonski okvir koji garantuje i štiti prava žena, te ravnopravnost muškaraca i žena u društvu. Ipak, iako je ženama formalno-pravno osigurana ravnopravnost, postoje i dalje ukorijenjene tradicionalne predrasude, stereotipi, prepreke i stav društva da ženama nije mjesto u politici.

„Razlog za nepoštovanje standarda i principa za ravnopravnost spolova leži u nepoznavanju i nedovoljnoj svijesti o ovim pravima, ali i o tradicionalnim i patrijarhalnim obrascima koji su često glavna prepreka u ostvarivanju suštinske ravnopravnosti“, istakla je Samra Filipović Hadžiabdić, direktorica Agencija za ravnopravnost spolova.

Sa ovim se slaže i Miftari i ističe kako je upravo ta pojava uzrok manjoj vidljivosti žena. Dodaje da se ipak na tom polju moglo mnogo više uraditi u proteklom periodu.

„Politički subjekti su mogli mnogo više uložiti u to, kada već dođe do ovog predizbornog perioda, da se žene učesnice u izbornoj utrci mnogo bolje prezentuju. Sve ovo je vidljivo i kroz kroz programe političkih subjekata koji i dalje vrlo površno adresiraju pitanje rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena ako ga uopće i adresiraju, ako se uopće i spominje. Činjenica jeste da sada imamo kandidatkinje, recimo za Predsjedništvo BiH, iz različitih političkih opcija pa i ovih  partija koje tradicionalno imaju vlast u BiH ali nisam sigurna kako će to ustvari rezultirati“, dodaje Miftari.  

Rezultati različitih istraživanja su potvrdili da žene ne dobivaju dovoljnu političku podršku unutar svojih političkih partija, niti su dovoljno nagrađene za svoj rad i trud, kažu u Agenciji za ravnopravnost spolova u BiH.

„Najviše žena zasniva prvu bračnu zajednicu najčešće do 20-29 godine, te se tada javljaju pitanja za usklađivanje profesionalnog i porodičnog života, što utiče na mogućnost žena da rade i djeluju u javnoj sferi. Mnoge žene svakodnevno svojim postignućima ostvaruju velike rezultate i doprinose u svim oblastima života i rada. Ženski doprinos veoma je važan za naše društvo u cjelini. Moramo stvoriti takvo okruženje i uslove da žene imaju mogućnosti da se bave političkim i javnim životom“, kazala je Samra Filipović – Hadžiabdić.

Ono što dodatno zabrinjava jeste da uprkos kreiranim rješenjima žene ipak ne dobivaju „svoj dio kolača“ zakonski minimum, a naročito ne mlade žene. Naime, iz Agencije za ravnopravnost spolova ističu kako prema podacima  studije „Mladi u statutima političkih subjekata u BiH“ od ukupno 1.420 ovjerenih kandidata/kinja za sve nivoe vlasti na Općim izborima 2018. godine, koji su mlađi od 30 godina, za 518 mandata koji su se popunjavali, svega 27 kandidata/kinja mlađih od 30 godina je izabrano u skupštinske klupe, odnosno procentualno učešće na svim nivoima vlasti mlađih od 30 godina je 5,21%.

Bez mladih žena u vlasti

Da položaj žena i mladih nisu poboljšani ni nakon provedenih izbora 2020. godine jasno oslikavaju podaci Centralne izborne komisije BiH.

Od 142 načelničke pozicije, žene su izabrane na svega 5 takvih pozicija, a niti jedna nije imala manje od 30 godina odnosno nije spadala u kategoriju mladih.

Od svih izabranih kandidata na izborima 2020. godina, učešće mladih svodi se na svega 12, 8 posto. Miftari ističe da su izuzetak, a ne pravilo, mlade žene koje se nađu na funkciji nakon izbora.

„Nekako se generalno uloga mladih pa i mladih žena svodi na podršku političkim subjektima, u smislu da iznesu kampanju, da zauzmu mjesto na listi koje mora biti rezervisano za žene i onda tu suštinskog pomaka nema, žene su više korištene kako bi se ispunila ta neka zakonom propisana kvota“, kazala je Miftari.

Ističe i da su politički subjekti ovom pitanju morali pristupiti  strateški i na malo otvoreniji način sa ciljem privlačenja potencijalnih članica.

Šta žele mlade žene?

„ M1 – Prava za mlade žene“ predstavnice mladih žena vidi kao ravnopravne sagovornike u rješavanju svih političkih, ekonomskih i drugih problema, a posebno onih koji direktno pogađaju populaciju mladih.

M1 Prava za mlade smatra kako je potrebno intenzivno raditi na tome da mlade žene budu zastupljene na izbornim listama i to u prvih pet pozicija i na nosećim pozicijama. Kako bi to bilo moguće sugerišu i da je potrebno mladim ženama omogućiti zastupljenost u rukovodećim tijelima stranaka u kojima djeluju. Samo na takav način je moguće boriti se za poboljšanje položaja mladih žena i dodjeljivanje rukovodećih pozicija mladim ženama, naročito u javnoj upravi.

federalna.ba/Edin Borovina

žene politika BiH
BiH Dan državnosti Bosne i Hercegovine svjetski lideri čestitke
0 25.11.2022 20:16
žene ubistva UN
0 24.11.2022 10:03
Udruženje "NERA" Konjic žene
0 23.11.2022 19:52
BiH nezaposlenost odlazak mladih budućnost
0 23.11.2022 19:11