Zakon o vatrogastvu pred zastupnicima Skupštine HNK
Zastupnici u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) razmatrat će danas Prijedlog zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu, koji je, kako je najavljeno, od krucijalne važnosti za regulaciju ove oblasti.
Poznato je da je oblast zaštite od požara i vatrogastva imala kroz praksu puno pravnih praznina i nedefiniranih situacija. HNK se nalazi u ugroženom području, svake godine imamo velik broj požara i želja je bila da ovim zakonom detaljno reguliramo ustroj profesionalnih vatrogasnih postrojbi i njihov status, kao i da definiramo status dobrovoljnih vatrogasnih društava, tj. tko ih, kako i pod kojim uvjetima osniva - izjavio je uoči početka sjednice zamjenik predsjedavajućeg Skupštine HNK Tomislav Martinović.
Zakonom se također definiraju odnosi između Kantonalne uprave za vatrogastvo i općina i gradova te njihove obveze.
- Vatrogasne postrojbe, kako je to Zakon predvidio, funkcioniraju na način da njih osnivaju jedinice lokalne samouprave, da su gradonačelnici i načelnici ti koji su u funkciji da svojim aktom definiraju sva ostala statusna pitanja - istaknuo je Martinović.
Dodao je kako je riješen i dio koji se odnosi na status samih vatrogasaca te da će usvajanje ovog zakona omogućiti nesmetano funkcioniranje vatrogastva u HNK.
- Riješeno je i pitanje odgovarajućih dodataka na njihovu plaću gdje je predviđeno da to može biti do 30 posto. Mislimo da je to dobra stvar i da vatrogasci u HNK moraju imati bolji položaj i status. Između ostalog, riješeno je i pitanje protupožarnih procedura kao što su projektiranje i izgradnja objekata, nadzor, pitanje financiranja vatrogasnih postrojbi.
Protupožarne letjelice
Ravnatelj Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK Eugen Ćubela naglasio je kako se na ovom zakonu radilo proteklih deset godina.
- U njemu su sudjelovali svi županijski vatrogasni zapovjednici i stručna lica iz ove oblasti te su ga doveli do kraja, a Vlada HNK ga je usvojila i uputila u proceduru. U jednom djelu se spominje i mogućnost izdvajanja financijskih sredstava za opremanje vatrogasnih postrojbi i službi. Posljednjih godina najviše polemike se vodilo o nabavci letjelica za protupožarnu zaštitu i samim usvajanjem ovoga zakona imat ćemo mogućnost, da iz vlastitih sredstava, možemo nabaviti letjelice i formirati eskadrilu - kazao je Ćubela.
Ćubela je dodao kako se čak 60 posto požara događa na prostoru HNK te da je stoga HNK najugroženija županija u Federaciji BiH.
- Sjedište protupožarnih letjelica bilo bi u Zračnoj luci Mostar, s tim da bi tu bilo dodatno uposlenih ljudi i tehničkog osoblja u održavanju. Hladni pogon bi bio negdje oko pola milijuna za održavanje samih letjelica i osoblja. Jedna letjelica bi bila oko 6,5 milijuna maraka i ako se usvoji zakon, mi bi pomalo svake godine širili tu brojku – izjavio je Ćubela.
Što se tiče ostale opreme, Ćubela je naveo podatak da je proteklih godina Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo nabavila 21 vatrogasno vozilo, drugu vatrogasnu opremu i dronove za rano otkrivanja požara.
- Sve naše općine smo pokrili videonadzorom i u svakom momentu znamo gdje izbije požar, a za gašenje na nepristupačnim terenima su potrebne letjelice – kazao je Ćubela.
Zakon od krucijalne važnosti
Predsjednik Sindikata vatrogasaca Grada Mostara Marinko Petrić smatra kako je ovo krucijalan zakon i kako više sredstva treba uložiti u ljude i vozila.
- Od 2009. godine mi tražimo da HNK donese ovaj zakon i evo napokon je na dnevnom redu, jer je ovo zakon od krucijalne važnosti za vatrogasce u čitavoj županiji. Mnogi mediji su se osvrnuli na nabavku aviona, mislim da je potrebnije uložiti u ljude i vozila, jer bilo kakva letjelica zahtjeva obuku i djelovanje. Također, zakon je važan i što definira prava vatrogasaca, ali i obaveze - zaključio je Petrić.
Zastupnik SDP-a BiH u Skupštini HNK Ismet Lulić rekao je kako će nastojati da se kroz amandmane isprave neke sporne stvar predložene u Zakonu.
Ima par spornih situacija u Zakonu, pogotovo dio gdje je izbrisani iskustvo u gašenju požara od pet godina koje je potrebno rukovoditelja gašenja požara. Osim toga, mislim da se ovo nije kvalitetno iskomuniciralo s jedinicama lokalne samouprave, ali ćemo kroz samu raspravu vidjeti hoće li nas odgovori na pojedine nejasnoće zadovoljiti. Ovaj zakon donosi puno, ali mislim da se malo bolja komunikacija trebala uspostaviti s općinama i gradovima kako bi se dobio kvalitetniji zakon. Nisu to toliko sporne stvari da se kroz amandmane ne bi riješilo – poručio je Lulić.
federalna.ba/Fena