Zajović: Nadam se da će mladi braniti naše tekovine i pozivati se na pravo prigovora savjesti

Nakon Hrvatske, i Srbija donosi odluku o vraćanju vojnog roka. Očekuje se da bi se prvi regruti mogli pojaviti u Vojsci Srbije polovinom naredne godine i da će služenje trajati 75 dana. I to je sve što se zna.

„Želim da vas obavijestim da sam kao vrhovni komandant i predsjednik Republike potpisao i svoju saglasnost za obavljanje redovnog vojnog roka u trajanju od 75 dana. Želim da vjerujem da će Vlada Srbije da usvoji tu odluku“, bile su riječi srbijanskog predsjednik Aleksandra Vučića.

A, kad to kaže prvi čovjek u državi, onda nema vrludanja.

„Na Vladi Republike Srbije usvojen je zaključak u kojem se nalaže da Ministarstvo odbrane hitno pokrene proceduru za vraćanje obojeznog služenja vojnog roka“, bile su riječi srbijanskog premijera Miloša Vučevića.

Iako se očekivala da će odluka o vraćanju vojnog roka biti usvojena na sjednici Vlade u četvrtak, do toga još nije došlo.

 „Za sad nema indicija da je Vojske Srbije bilo što učinilo na pripremi služenja vojnog roka - u pogledu sređivanja kasarni i generalno logistike, osim ako to nisu radili u nekoj najvećoj tajnosti. Ali, ono što je još ozbiljniji problem - ni riječi nema od vojnih profesionalaca do sad o tome kako će to izgledati“, kaže vojni analitičar Aleksandar Radić.

Za Stašu Zajović, iz Žena u crnom, to je jedna propaganda, mašinerija i trik režima Aleksandra Vučića, da skrene pažnju sa nekih drugih stvari: „Da militarizuje Srbiju na raznim nivoima, sebe prikaže opet kao nekoga koji će da spasi Srbiju od tih brojnih neprijatelja kojima smo okruženi“.

Već godinama unazad najavljuju se vraćane vojnog roka koji je ukinut 2011. godine. Prethodno je 2003. godine priznato pravo prigovora savjesti - i to nakon višegodišnje kampanje civilnog društva.

„Nadam se da će mladi danas u Srbiji se pozivati na to svoje ustavno pravo i da će braniti ono što su tekovine nas iz civilnog društva devedesetih koji smo se borili protiv prisilne mobilizacije i koji znamo koliko su cijenu prisilne mobilizacije plaćali i muškarci, ali prvenstveno porodice - žene koje su ih skrivale“, dodaje Zajović.

Ove godine se puni tačno 20 godina od kako su u kasrni na Topčideru ubijena dvojica gardista - i to u vrijeme nerata. To je potvrdila istraga nezavisne komisije. Navodno su vidjeli tada odbjeglog ratnog zločinca Ratka Mladića.

„To je bilo u Sarajevu na Ženskom sudu, majka gardiste Roseković uzviknula je u čitavoj sali - majke, ne dajte sinove u vojsku“, podsjeća Zajović.

Za sad je sve tajna, osim broja dana.

„Nije slučajno što je Vojno-bezbjednosna agencija u svojoj paranoji, u službi partiji, sada zaštitila 10-15 godina tajnosti trivijalne podatke kao što je, recimo, nabavka hrane. Zato, vjerojatno kada krene masovna nabavka hrane za vojnike, da ne bi novinari mogli čeprkati po tome i da kažu kako je neka firma koja je u vlastištvu nekog istaknutog člana partije dobila unosan posao, a ako to neko pita, reći će - ne, u interesu čuvanja bezbjednosti zemlje mi moramo da krijemo podatke, neprijatelj ima svašta da nam učini ako sazna kako je neki SNS-ovac prodao kupus“, dodaje Rodić.

Inače, oko Trga Republike davne 1992. godine grupa muzičara je pjevala „Mir, brate, mir“ i, ono što je još važnije – „Ispod šlema mozga nema“.

federalna.ba