Zaimović: Posvetiti više pažnje porodici jer od nje sve kreće i završava

Gost Federacije danas bio je doktor Senaid Zaimović, direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH. 

Na pitanje kako se čuva i štiti identitet, pojedinačni i kolektivni, u vrijeme pandemije, odgovara da pandemija nije ništa novo na ovim prostorima.

"Svejedno, bila pandemija ili ne, ono što je preče u ovom momentu jeste čuvanje identiteta koji možemo sačuvati na razne načine. On je važniji i od same pandemije. Ona je prolazna, a sa identitetom se rađamo i sa njim umiremo. To je nešto što čovjeka čini kao takvim, prepoznatljivim na ovim prostorima. Islamska zajednica u BiH na razne načine čuva identitet, kako vjerski tako i nacionalni, a jedan od načina čuvanja identiteta jeste upravo ovaj datum kojeg svake godine obilježavamo."

Džamije kao i drugi vjerski objekti neprocjenjivo su blago naše zemlje. Mnogo je impresivnih vjerskih objekata srušeno tokom agresije, ali je većina obnovljena. Npr. Ferhat-pašina džamija u Banjaluci, Aladža u Foči. Zaimović kaže da su džamije kao nacionalni spomenici, kao spomenici vjere, kulture i kao takvi prihvaćeni u cijelom svijetu.

"Međutim, dešava se da ruka zla odluči uništiti i ukloniti takve znakove kulture, nacionalnog i vjerskog identiteta na određenim prostorima. Ono što je istina je da, kako god su džamije izraz trajnog dobra, a to je nešto što iznova, ponovo se rađa i mi smo upravo svjedoci da je trajno dobro nemoguće trajno uništiti. Mnogo je veći broj obnovljenih nego neobnovljenih džamija. Upravo taj broj obnovljenih džamija, njih oko 800, govori nam da do novca ipak nije teško doći."

Ističe da činjenica da u BiH stotinama godina zajedno žive tri naroda, četiri vjerske zajednice, dovoljno govori koliko Evropa može od nas da uči i nauči.

"Uvijek su postojale sile zla i sile dobra. Uvijek je postojala ta izraženija jedna sila, pitanje je samo ko će biti nadmoćniji u ovom momentu. Mi ne sporimo postojanje i jedne i druge strane i ne sporimo da je to sudbina čovjeka na ovim prostorima. Međutim, ono što zabrinjava je izostanak nekog snažnijeg dijaloga, ne samo međuvjerskog, nego općenito dijaloga u državi u kojoj živimo. Mi smo primjer, ne samo suživota, nego zaista iskrenog, stotinama godina multikulturalnog, multikonfesionalnog i multi svih drugih vrsta života na ovim prostorima."

Posljednja je trećina mjeseca ramazana u kojoj je i odabrana noć Lejletu-l-kadr, Noć želja. Za nekoga jedina želja je zdravlje ili egzistencija. Zaimović kaže da, prije svega, trebamo popraviti odnose sa samim sobom.

"Onda će nam biti bolje sa drugima, a i drugima će biti bolje sa nama. Postoji mnogo kategorija u ovom našem društvu kojima treba pomoći. Kada govorimo o dobrovoljnim prilozima, u svakoj religijskoj zajednici, pa i u islamu, postoje dobrovoljni ibadeti, a postoje i obavezni ibadeti. Zekat je isključivo institucionalna obaveza, što znači da nema dobrovoljnosti u sebi. Može ga jedino prikupljati i distribuirati država, u našem slučaju Islamska zajednica."

Na pitanje kakva je naša kultura sjećanja na zaslužne koji više nisu među nama, odgovara: "Mi kad bi se malo rasteretili, naš um i naš život, možda bi smo onda poveli više računa o kulturi sjećanja. Naša kultura sjećanja nažalost ne traje više od 40 godina. I zbgo toga nam se dešavaju ove stvari iznova. U interesu nam je da čuvamo bogato kulturno historijsko naslijeđe naše zemlje."

Zaimović ističe da veoma malo prostora posvećujemo sebi, a razmišljanje o Bogu, o porodici, o stvarima koje pune našu dušu, itekako će nam pomoći odnosu sa porodicom.

Kaže da je ovo idealno vrijeme da ga posvetimo svojim porodicama.

"U osnovi, čovjek bi trebao u krugu svoje porodice da osjeća smiraj. Neistinite su tvrdnje da je teško izdržati vrijeme pandemije u krugu porodice. Ako nismo tamo prihvaćeni, gdje možemo očekivati da budemo prihvaćeni. Posvetiti više pažnje svojoj porodici jer od nje sve kreće i završava."

Za kraj, navodi da će Lejletu-l-kadr obilježiti prigodnim programi, pošutujući sve epidemiološke mjere.

federalna.ba