Za RF Goletić: Moramo učiti na greškama

“One Health”, odnosno “Jedno Zdravlje“, tema je regionalne konferencije koja se prvi put održava u Zenici i kojoj je, među ostalim, cilj naglasiti značaj jednog zdravlja, dakle i humanog, animalnog i biljnog, kao važnog faktora za očuvanje planete Zemlje. Rusmir Goletić, stručni saradnik u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zeničko-dobojskog kantona, koji je organizator konferencije, jedan je od začetnika ove ideje koja se uspješno razvija. Goletić za Rdaio Federacije govori o pristupu brizi o zdravlju, koji podrazumijeva saradnju eksperata iz različitih sektora u oblasti nauke, vlasti, društva i religije, na svim nivoima (lokalnom, nacionalnom, regionalnom i globalnom), a sa ciljem postizanja optimalnog zdravlja i dobrobiti svih ljudi, životinja i zajedničkog okoliša.

„Neminovno je da kao posljedica klimatskih promjena, a onda urbanizacija i iskorištavanje zemljišta te upotrebom pesticida, dolazi do narušavanje okoliša i zbog toga je čovjek sve više u kontaktu sa životinjama i sa mikroorganizmima koji postoje u okolišu. Mi ne poznajemo većinu tih mikroorganizama, nismo ih otkrili i zato ne znamo koje su sve opasnosti za nas. U pandemiji se vidjelo da je u konekciji s divljim životinjama došlo do pojave korone, odnosno, prenosa virusa za životinje na čovjeka i čovjek je kao novi domaćin reagovao tako kako je reagovao. Imali smo toliki broj umrlih, štete su nesagledive, nezamislive, tako da koncept Jednog zdravlja zagovara upravo pristup koji bi trebao u  budućnosti da prevenira takve slučajeve.“

Suočili smo se s pojavom kovida-19 od kojeg je do sada zaraženo više od 541 milion ljudi, prema zvaničnim statiskama, a više od šest miliona ljudi je izgubilo život. Koliko je kovid-19 utjecao na značaj projekta Jedno zdravlje? 

„Mi sada moramo govoriti o tome, mi smo o tome govorili i ranije. Naučna zajednica je bila zatvorena između sebe, ona mora uspostaviti više kontakata sa širom javnosti i s medijima,  jer moramo naći način kako da prenesemo informaciju na pravi način, kako da se čovjek zaštiti. Nažalost, posljedice pandemije su tolike da je čovječanstvo to osjetilo u svakom smislu, jer su to stvari koje se dešavaju i pogađaju nas bilo gdje da živimo. Mi danas živimo u takvom svijetu da smo svi povezani, omogućena su putovanja, postoje neki krajevi svijeta koji su postali dostupni, primjerice Afrika i Azija, postoje tamo neki mikroorganizmi koje nismo imali priliku do sada sresti.
Zato, recimo, u Bosni i Hercegovini imamo vektore koje nismo imali, zato danas govorimo o infekcijama koje se ponovo pojavljuju ili koje su nove zato što je organizam čovjeka manje otporan, zbog svih tih, da kažem, situacija, odnosno, onih faktora kojima je izložen tokom svog života. Moramo naći način kako da kvalitetnije djelujemo ubuduće. Tokom ove pandemije, naučili smo vrijedne lekcije, nadam se da ćemo ih primijeniti u budućnosti, jer nismo vidjeli u Bosni i Hercegovini da su različiti ljudi, različiti eksperti, radili na saniranju posljedica pandemije, i ljekari i veterinari, pravnici, ekonomisti, svi stručnjaci koji su nastupili da ublaže posljedice pandemije. Naime, ono što je nedostajalo je bliža saradnja ljudi različitih profila, koji su trebali da sjednu za jedan stol i koji su trebali razgovarati i pregovarati kako da se reaguje bolje u ovim slučajevima. To nije samo slučaj kod nas. Mi to od pojave SARS-a, od 2004. godine, nismo primijenili i zato vidimo posljedice i ubuduće moramo primijeniti takav način saradnje da bi spriječili da nam se ovo ponovi“, rekao je, među ostalim, Rusmir Goletić.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zeničko-dobojskog kantona pokrenuo je aktivnosti na umrežavanju sa sličnim organizacijama u regiji zapadnog Balkana, što je rezultiralo formiranjem regionalne mreže „Balkan One Health Network – BOHN“. Članice ove regionalne mreže, pored Instituta, su: Institut za javno zdravlje Vojvodine, Naučni institut za veterinarstvo „Novi Sad“, Institut za javno zdravje na Republika Severna Makedonija Skopje, Fakultet za veterinarna medicina Skopje, Institut za javno zdravlje Crne Gore Podgorica, te Specijalistička veterinarska laboratorija Crne Gore.