Za ono što Dodik traži, treba novi Ustav – a za to nema parlamentarne većine
Do kraja ljeta reformski zakoni, do kraja godine otvaranje pregovora sa Unijom. Tako je najavljeno i obećano. Ali problem do ispunjenja lako bi moglo napraviti pitanje Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Zbog njega je intervenisao visoki predstavnik, a Sjedinjene Države proširile crnu listu. Hoće li biti i kamen spoticanja na našem evropskom putu?
Uglavnom razjedinjeni. Na EU putu, barem deklarativno - ujedinjeni. Bh. političari. Geopolitička situacija, otvorenija Unija, šanse nove, problemi stari. Ipak, šefica izvršne vlasti u BiH u Briselu optimistično najavila.
„Ovakvom jednom dinamikom i ovakvim radom institucija Bosne i Hercegovine u skladu sa nadležnostima trebamo otvoriti pregovore krajem ove godine za članstvo u EU“.
Borjana Krišto, predsjedateljica Vijeća ministara BiH (19.7.2023.)
Pet dana kasnije, nakon razgovora s koalicijskim partnerima, ponovila. Doduše, u blažem tonu.
„Nadam se i uvjerena sam da ćemo snažan iskorak napraviti kada je u pitanju europski put BiH“.
Borjana Krišto, predsjedateljica Vijeća ministara BiH (24.7.2023.)
Nadanja svima ista. Mjesec pauze, a onda 22.8. na posao će i zakonodavna i izvršna vlast, a lideri ponovno za isti stol. A na stolu set reformskih zakona. S padom temperature, očekuje se i pad tenzija.
„Još jedan sastanak na kome ćemo probati sve to da još jednom utvrdimo, potvrdimo, sve ono što smo rekli, što smo se dogovorili“.
Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a (24.7.2023.)
„Ja se nadam da će mi 22.8. imati upotpunjeno Vijeće ministara i usvojena barem 3 ili 4 zakona o kojima govorimo“.
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH (24.7.2023.)
Zakon o VSTV-u, zakon o sudovima, zakona o sprečavanju sukoba interesa i zakon o slobodi pristupa informacijama - četiri su uvjeta Europske komisije. Dodiku uvjet onaj peti - zakon o Ustavnom sudu BiH. Sporno mu mnogo toga, a najviše strani suci. Pa tako blokira imenovanje nedostajućih sudaca iz RS-a, a sam sud u entitetu proglasio nenadležnim. Iako je u Sarajevu obećao jedno, dva dana kasnije iz Banje Luke postavio je novi ultimatum.
„Pokrenuti procedure za popunu, popunu, dakle, određenih struktura i samog Ustavnog suda“.
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a (24.7.2023.)
„Tamo je rečeno - kad dođe do zakona o Ustavnom sudu, doći će do imenovanja sudija u skladu s tim“.
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a 26.7.2023.
I tom rečenicom u vodu možda pali svi dogovori, obećanja, nadanja. Ako nema sudaca u Ustavnom sudu, nema ni nedostajućeg ministra financija.
„Nećemo podržati imenovanje novog ministra finansija dok se ne pokrene proces imenovanje sudije Ustavnog suda iz RS-a“.
Predrag Kojović, zastupnik NS-a Parlamentarnoj skupštini BiH
U začaranom krugu rekao, pa porekao - vratimo se na sam Zakon o Ustavnom sudu BiH. Njegova reforma uistinu jeste jedan od 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije. No, đavo je u detaljima. A oni ne kažu da stranci suci moraju otići iz Suda.
„Može se donijeti zakon o Ustavnom sudu BiH, ali taj zakon ne bi regulisao koliko se bira sudija, način njihovog izbora - to je ustavna materija. Ali taj zakon bi trebao da reguliše neka pitanja koja su sada regulirana pravilima Ustavnog suda. Dakle, to bi bio, uslovno rečeno, jedan procesni zakon“, objašnjava Nurko Pobrić, stručnjak za ustavno pravo.
Dakle, za ono što Dodik traži, potrebno je mijenjati Ustav. A izmjena Ustava nema bez dvije trećine u parlamentu.
„Po mom mišljenju, treba prvo izmijeniti Ustav ili djelimično promijeniti član šest Ustava BiH, da se izostave, tako da kažem, odredbe o stranim sudijama, a da se poveća broj domaćih sudija za tri, s tim što bi se po toj sadašnjom proporciji birala još dvojica sudija iz Federacije i jedan sudija iz RS-a“, dodaje Pobrić.
A činjenica je da državna vlast bez oporbe nema dovoljno ruku za izmjene Ustava. Pa ni one ograničene. U međuvremenu, Dodikovi najbliži suradnici upravo zbog Ustavnog suda završili su na američkoj crnoj listi. Koalicijski partneri na ultimatume i pozive - uglavnom šute. A 22.8. sve bliže...
federalna.ba